“Muškarci često potiskuju emocije i izbjegavaju potražiti pomoć psihoterapeuta zbog društvenih normi i percepcije muškosti koje povezuju ranjivost sa slabošću. Postoji kulturološki veća stigma kod muškaraca koji idu psihoterapeutu, nego kod žena, pa onda oni to i manje rade”, istaknuo je magistar psihologije Matej Sakoman, otvarajući panel o mentalnom zdravlju muškaraca “Movember tribina” koji je u ponedjeljak održan u Oris Kući arhitekture u sklopu projekta Jolie Atelier.
Na panelu su, uz Sakomana i moderatora Ljubomira Hlobika, sudjelovali redatelj i koreograf Igor Barberić, glumac Matino Antunović te edukant psihoterapije Etienne Faust.
Panel je bio prilika potaknuti razgovore koji će osnažiti muškarce da govore o mentalnim izazovima, bez straha od stigmatizacije ili osjećaja srama. Izabrali smo studeni, poznat i kao Movember, zato što je to mjesec u kojem se fokus stavlja na osvještavanje javnosti o zaštiti zdravlja muškaraca.
Svjesni smo da jedan panel nije dovoljan da u potpunosti obuhvatimo ovu važnu temu, ali vjerujemo da je to korak prema društvu koje istinski podržava mentalno zdravlje svih svojih članova, bez predrasuda. Ovim panelima želimo doprinositi normalizaciji razgovora o mentalnim izazovima i naglasiti da je traženje pomoći čin snage, a ne slabosti. Također, važno nam je educirati javnost o značaju pružanja podrške, bez osuđivanja. Naš krajnji cilj je kroz konstruktivnu raspravu doći do konkretnih prijedloga koji će potaknuti stvarne promjene u našem društvu.
Muškarci i stigma oko terapije
Barberić je opisao kako je stigma oko psihoterapije još uvijek prisutna. “Sjećam se da su me čak i moji prijatelji propitkivali zašto mi treba psihoterapija, na koju sam krenuo prije šest godina, kad je sa mnom sve u redu”, rekao je i dodao kako mu je žao što mediji često propuštaju priliku dotaknuti to pitanje, iako je on za tu temu otvoren.
Konstatirao je kako zadnjih godina ipak sve više ljudi priča o temama mentalnog zdravlja. “Nekad je to bila Oprah Show, danas je to TikTok ili neka druga društvena mreža. Svakako je dobro da tako saznajemo o postojanju neke terapije, ali važno je reći da se tek odlaskom na psihoterapiju može dobiti pravi alat s kojim iscjeljivanje može započeti”, naglasio je Barberić.
Matino Antunović se osvrnuo na svoje odrastanje u Makarskoj, gdje su ga savjeti roditelja često odvodili u emocionalnu suzdržanost. “Govorili su mi da ne pokazujem ljudima kad bi me nešto povrijedilo te da uvijek budem iznad situacije. Te sam savjete doslovno shvatio tako da sam postao hladan i trebalo mi je dugo vremena da shvatim kako sam otišao iz krajnosti u krajnost”, prisjetio se.
Uloga introspekcije
Tijekom studija glume počeo je osvještavati svoje emocije kroz uloge koje je igrao, a pandemija Covida, koja je zaustavila cijeli svijet 2020. godine, konačno ga je potaknula na introspekciju. “Tek tada sam se prihvatio kao ranjivu i emotivnu osobu te riješio taj kompleks male sredine – da moram biti slika jakog muškarca koja nije realna”, kaže Antunović.
Sakoman je dodatno skrenuo pozornost na važnost emocionalne regulacije i usvajanja mehanizama pomoću kojih se nosimo s vlastitim emocijama. “Moramo pustiti svome tijelu da radi svoj posao i procesuira naše emocije, a to treba naučiti. No, uvijek treba imati na umu prvo pravilo – da bi se mijenjao moraš se prihvatiti kakav jesi”, napominje.
Etienne Faust komentirao je popularizaciju mentalnog zdravlja na društvenim mrežama, koju vidi kao dvosjekli mač. “Društvene mreže na neki način usporavaju ono što nama kronično nedostaje, a to je kontakt. Velik broj ljudi su na mrežama samo u kontaktu s contentom (sadržajem), a zapravo im treba kontakt s ljudima i to onima koji imaju kapacitet zaista ih čuti”, upozorio je Etienne.
Potreba za sigurnošću
Faust primjećuje da se, kad je riječ o problemima mentalnog zdravlja, ljudi često zbog vlastite nelagode koriste frazama poput “Možeš ti to…” ili “Bit će ti bolje…”. “Nedostaje nam taj moment, kad nam se netko otvori i počne pričati o svojim problemima, da ga samo saslušamo i budemo uz njega”, kazao je Faust.
Pojašnjava kako su mnogi muškarci odmalena naučeni skrivati svoje emocije, što proizlazi iz patrijarhalnog narativa i stereotipa, a to dovodi do toga da im danas nedostaje “kapacitet za introspekciju”.
“Muškarci su, kad su pokazivali emocije u djetinjstvu, često doživljavali kritiku, što je izazvalo dubok osjećaj srama. Taj sram šalje poruku da je izražavanje emocija nešto loše, pa su se s vremenom odvojili od tog dijela sebe. Mi kolektivno imamo problem sa sramom, a sram je emocija koja nastane u odnosu i jedino se kroz odnos rješava”, ustvrdio je Faust i istaknuo da se to počinje rješavati tek kada se osoba krene osjećati sigurnom.
Savjeti panelista za bolje mentalno zdravlje
Panelisti su se složili da je za muškarce nužno razviti alate za suočavanje s emocijama i kako je važno destigmatizirati mentalno zdravlje kroz otvoreniju, autentičnu komunikaciju van društvenih mreža.
“Probajte idući put kad razgovarate s nekim, umjesto da pokušate rješavati problem, samo slušati tu osobu i obratiti pozornost na to što se tada u vama dešava”, preporuka je Etiennea Fausta.
“Kad god u životu nešto radimo trebamo se sjetiti sebe kao djeteta i zapitati se da li bi taj mali čovjek bio sretan sa svojom velikom verzijom”, kaže Matino, dok Barberić savjetuje da “pokušamo živjeti svoju istinu, imati svoje ja, ići kod psihoterapeuta, razgovarati o tome i biti autentični“.
Sakoman je poručio kako je ključ u preuzimanju odgovornosti i objektivnom sagledavanju vlastite situacije. “Potrebno je pronaći načine koji nam pomažu, bio to odlazak psihologu, psihijatru ili uzimanje lijekova, te odbaciti nerealna očekivanja. Cilj nije biti savršen, nego svakodnevno raditi na tome da budemo malo sretniji i zadovoljniji”, zaključio je Sakoman.
Hvala našim klijentima i partnerima koji su prepoznali važnost ove teme i omogućili realizaciju panela o mentalnom zdravlju muškaraca u sklopu Movembera (više detalja pronađite ovdje):
Vichy, Kallos, Klorane, Husqvarna, Kiehl’s, Jo Malone London, FABUspot,Almagea, Rowspirit, LELO, Evergreen sushi bar, Wok ‘n Walk, Cocta
Kao piće dobrodošlice naše uzvanike dočekao je Bottega Poeti Prosecco, dok smo iza panela druženje nastavili uz koktele na bazi Diplomatico Reserva ruma.
Posebna zahvala agenciji Enigma Studio za pomoć u organizaciji i Stanislavu Kostiću za vizualni identitet eventa.
Zahvala fotografu Domagoju Karačiću koji je naše goste fotografirao ispred photo walla te za uhvaćene fotografije atmosfere. I Mariju Paviću za video materijal.
Autorica teksta: Zinka Kocijan
