Svakoga dana pogledamo na desetke videa scrollajući društvenim mrežama, od slatkih životinjica pa sve do reklama i tematskih videa, primjerice vjenčanja. Većinu zaboravimo gotovo istog trenutka, dok se tek rijetki uspiju zadržati u našem pamćenju. Razlika između videa koje zaboravimo nekoliko minuta nakon što ih pogledamo i onih koji ostaju u našem sjećanju je priča koja stoji iza njih, i način na koje su priče ispričane.
Posljednjih godina storytelling postaje jedan od najvažnijih alata suvremene komunikacije, posebice ako se spoji s efektnim vizualima. Riječki videograf Dorian Matišić, osnivač studija CROMOUNT već desetljeće stvara vizualne priče koje se pamte.
Kroz gotovo desetljeće kreativnog rada s domaćim i međunarodnim brendovima iz prve ruke uvjerio se da ljudi ne stvaraju povezanost s proizvodima, već s emocijama koje oni mogu probuditi. U razgovoru za Jolie.hr otkrio nam je zašto autentičnost danas vrijedi više od hiperprodukcije te kako pronaći priču, i zašto je povjerenje između klijenta i kreativnog tima temelj svakog uspješnog videa.
- Kada si primjetio da se sve više brendova okreće storytellingu? Što smatraš uspješno ispričanom pričom za klijenta?
Iskreno, mislim da dosta brendova i dalje nije svjesno snage storytellinga i to je nešto što ja uvijek pokušavam naglasiti na sastancima s klijentima. Svakodnevno smo bombardirani raznim proizvodima, reklamama i videima, ali ono što će ostati zapamćeno je priča u kojoj se gledatelj pronalazi i s kojom rezonira.
Prije nego što krenemo razrađivati kadrove, uvijek pitam klijenta – Što želite da se dogodi kada netko pogleda ovaj video? Odgovor na to pitanje uvelike određuje kreativni proces.
Uspješno ispričana priča je ona koja kod gledatelja izaziva emociju te ga povezuje s brendom. Kroz projekte koje smo radili za tvrtke poput JGL-a uvidio sam da video daje najbolje rezultate kada se koristi kao dio šire komunikacije brenda. Na kraju dana, storytelling stvara povjerenje.
View this post on Instagram
- Koliko je zahtjevno ispričati zanimljive vizualne priče za proizvode i brendove koji nisu lifestyle? Kako pristupaš takvim klijentima?
Jako je zahtjevno, ali često je i najzanimljiviji dio priče. Video produkcijom se bavim već skoro 10 godina i točno se vidi koliko se stil videa mijenja i koliko se kvaliteta podiže, ali isto tako je sve više generičnih videa.
Nedavno smo surađivali s norveškim Zenitelom gdje fokus nismo stavili na samu tehnologiju, već na sigurnost, pouzdanost i ljude koji svakodnevno koriste tu opremu. Kada pronađete tu ljudsku dimenziju, gotovo svaki proizvod može postati zanimljiva priča. Industrija, tehnologija i B2B sektor na prvi pogled djeluju manje atraktivni od lifestyle proizvoda, ali svaka tvrtka krije dobru priču. Samo je treba pronaći. To je u principu najteži dio cijelog procesa, ali ujedno i ključan jer uvelike podiže vrijednost projekta.
Moj posao najlakši je u trenutku kada dođem na snimanje. Onaj dio prije toga, koji nitko ne vidi – razrada koncepta, istraživanje i osmišljavanje priče – zapravo je gdje nastaje najveći dio posla i gdje se stvara najveća razlika u kvaliteti. Tu nastaje razlika između prosječnog i vrhunskog videa.
- Što najčešće nedostaje domaćim brendovima kada razmišljaju o videu? Prema tvom mišljenju, kako mogu poboljšati vizualnu prezentaciju?
Najčešća greška je što brendovi često kreću s pitanjem “što konkurencija radi?”, umjesto s pitanjem “kako se istaknuti od konkurencije?”.
Brend koji ima prepoznatljiv vizualni identitet, konzistentan stil snimanja i jasnu poruku s vremenom postaje puno prepoznatljiviji od onoga koji svaki put kreće ispočetka.
Smatram da je kvalitetna suradnja moguća tek kada postoji međusobno povjerenje. Na nama je da iskustvom, procesom rada i rezultatima pokažemo kako razumijemo poslovne ciljeve klijenta i kako ih možemo pretočiti u kvalitetan video.
View this post on Instagram
Suradnja s JGL-om pokazala nam je koliko kvalitetni rezultati ovise o međusobnom povjerenju. Kada klijent vjeruje kreativnom procesu i uključen je u razvoj ideje, puno je lakše stvoriti video koji će imati dugoročnu vrijednost.
- Kako pronaći autentičnost u vremenu kada društvene mreže vrve sadržajem koji često izgleda vrlo slično, bilo za osobni brend ili poslovni? Kako se ‘oduprijeti’ hiperprodukciji?
To je sigurno najveći izazov. Hiperprodukcija je ubojica kreativnosti. Danas nije teško proizvesti sadržaj. Teško je proizvesti sadržaj koji će ljudi pamtiti.
Nažalost, velik broj ljudi misli da je više ujedno i bolje. Ja bih rekao da je svakako bolje fokusirati se na kvalitetu nego na kvantitetu. Tu je bitno napomenuti da se vrijednost videa ne mjeri u količini finalnih edita ili trajanju videa, već u rezultatima koje taj video donosi.
Najuspješniji brendovi nisu oni koji prate svaki trend, nego oni koji dosljedno grade vlastiti identitet.
Upravo zato ostaju prepoznatljivi i kada se trendovi promjene.
View this post on Instagram
- Koliko su društvene mreže promijenile način na koji se priče pričaju? Kako vidiš budućnost video sadržaja?
Uvelike. Formati su danas znatno kraći, a količina informacija je sve veća. U mojim počecima video produkcije, prosječan promotivni video trajao je 2:30 do 3:30 min, a danas traje minutu do minutu i pol. Reelsi od 30-ak sekundi su također standard. Mi smo već prije nekoliko godina klijentima savjetovali kraće formate jer smo prepoznali u kojem smjeru se mijenjaju navike gledatelja. Cilj je isporučiti video koji će zadržati pažnju i ostati relevantan dugi niz godina.
Istovremeno – AI je postao sadašnjost, a ne budućnost te ćemo ga viđati sve više i više. Svakako može biti koristan dodatak video produkciji, no mislim da je upravo zbog toga priča važnija nego ikada.
