Društvene mreže pretvorile su korištenje kozmetike u trend koji danas sve češće zahvaća i one u mlađoj populaciji. I dok je s jedne strane pozitivan ishod ovakvog trenda osviještenje o važnosti korištenja krema za zaštitu od sunčevog zračenja, s druge strane se postavlja pitanje o mogućim rizicima korištenja proizvoda u ovoj dobnoj populaciji.
Prvo što treba uzeti u obzir je da kada koristimo bilo koji proizvod, imamo dvije bitne komponente, odnosno očekujemo da isti pokaže nekakav vidljivi učinak na koži te da je proizvod siguran za upotrebu. Ovdje se nailazi na prvo logično pitanje oko opravdanosti korištenja kozmetike u dječjoj dobi; kakav točno učinak se želi postići? Jer korištenje aktivnih sastojaka, posebice retinola, u borbi protiv prvih bora, hiperpigmentacija i drugih stanja, sigurno nije opravdano u mlađoj dobnoj populaciji jer se iste indikacije ne pojavljuju do adolescencije.
Nadalje, postavlja se pitanje kakve dugoročne posljedice ovo neopravdano korištenje aktivnih sastojaka može imati na mladi organizam, koji je napominjemo, još u razvoju!
Naravno, ne postoje znanstveni radovi u kojima se pratio učinak kozmetike u dječjoj populaciji
Što se sigurnosti kozmetike u mladoj populaciji tiče, možete pretpostaviti da ne postoje znanstveni radovi u kojima se pratio učinak kozmetike u dječjoj populaciji, ali neke informacije o ovoj dobnoj skupini ipak postoje. Prvo što treba naglasiti je da je u male djece (do treće godine) moguć i oralni unos kozmetike u organizam zbog navika poput cuclanja prstiju te da korištenje kozmetike za odrasle u ovoj populaciji nije preporučeno te svakako treba čuvati istu izvan dohvata djece. Drugo je činjenjica da je kod sasvim male djece povećana transkutana apsorpcija lokalnih preparata čime se riskira sistemski učinak.
Kozmetika se nanosi svaki dan te se sastojci mogu akumulirati vremenom te doprinijeti dugoročnim toksičnim učincima, koje je teško procijeniti, a ako uzmemo u obzir da se u djetinjstvu razvijaju organi (zbog čega mogu biti osjetljivi na određene tvari) i fiziološke funkcije, postavlja se dodatno pitanje o mogućem utjecaju na iste. Zbog navedenog postoje posebni propisi za registraciju kozmetike koja se koristi u pedijatrijskoj populaciji, a posebna pozornost pridaje se odabiru konzervansa i parfema jer imaju potencijal izazivanja alergija. Osjetljivost na kemikalije naravno ovisi o dobi pa je tako u dojenčadi veća mogućnost da se kozmetika apsorbira kroz kožu jer ova populacija ima tanji epidermis, zbog čega je njihova kožna barijera manje funkcionalna. Također, otprilike do pete godine života djeca imaju veću površinu tijela od odraslih zbog čega je apsorcpija također veća u usporedbi s odraslima.
Ako se radi o djeci do 12 godina, treba naglasiti da neurotoksične tvari mogu utjecati na razvoj mozga do rane mladosti, humoralna imunost sazrijeva oko dvanaeste godine, a pluća se razvijaju čak i do osamnaeste godine. U prijevodu, djeca veći volumen zraka inhaliraju u vremenu te su izloženiji izlaganju kemikalijama iz kozmetike inhalacijom što može izazvati lokalne i sistemske alergijske reakcije.
Koji je zaključak?
Zaključno, korištenje kozmetike i briga o sebi mogu pozitivno utjecati na zdravlje kože i raspoloženje odraslih, ali korištenje jakih aktivnih sastojaka poput na primjer retinola ili glikolne kiseline ni u kojem slučaju nije preporučeno za djecu mlađu od 12 godina, a nakon ulaska u pubertet i aktivacije lojnih žlijezda za svoje dijete odaberite provjerenog proizvođača kako biste bili sigurni da proizvod ne sadrži moguća onečišćenja, tj. izbjegavajte proizvode „iz kućne radinosti“.
Skincare savjeti utemeljeni na znanosti
Stručne savjete vam donosi doc. dr. sc. Josipa Bukić, mag. pharm. Diplomirala je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu 2013. godine, radila u ljekarni do 2016. godine, a od tada radi u akademiji te je autor preko 30 znanstvenih radova. Njezine savjete pratite na Instagram profilu @skincareznanost.
View this post on Instagram
