Food blogerica Gladuša s nama će dijeliti ukusne i zdrave recepte koji će oduševiti sve kojima je zdrava hrana svakodnevnica, ali i sve one koji tek upuštaju u kuhinjske avanture. Gladušu pratite na blogu, Instagramu i Facebooku.
Šetajući tržnicom, naišla sam na štand od Eko Sever-a koji je prodavao rabarbaru. Ne razmišljajući puno o tom povrću, produžila sam dalje prema drugim štandovima. No, neki mi vrag nije dao mira pa sam nastavila razmišljati o toj biljci koju nikad prije nisam kupila, niti pravila nešto s njom. Vrtila sam po glavi gdje bih ju mogla ukomponirati pa sam na kraju odlučila vratiti se po nju. Raspitala sam se kod gospođe koja ju prodaje i saznala da se odlično uklapa u slana i slatka jela. Došla sam kući, sjela za kompjuter i odlučila saznati čim više informacija o toj biljci.
Sadi se u rano proljeće ili jesen, a berba počinje u u proljeće kada list dosegne pravu veličinu (stabljike se ne beru prve godine, nego kao dvogodišnje bilje). Listovi se ne koriste u prehrani jer su otrovni i potrebno je dobro pripaziti da se u cijelosti odstrane. Stabljike se itekako koriste jer su prepune vitamina i antioksidansa. Sjetila sam se da je gospođa na štandu komentirala “kako rabarabara ima više vitamina C nego limun”. Međutim, treba je koristiti u manjim količinama, jer stabljika rabarbare sadrži veće količine kalcijevog oksalata koji u velikim količinama može uzrokovati nakupljanje kristala kalcijeva oksalata u nekim organima, posebice bubrezima u obliku bubrežnih kamenaca.
Osobe koje inače imaju problema s bubrezima ili sa bubrežnim kamencima bi trebale izbjegavati konzumaciju rabarbare.
Rabarbara sadrži velike količine vlakana tako da izvrsno potiču probavni sustav. Stabljika je kiselkasta, zato joj se kod pripreme slastica dodaje šećer. Odlučila sam je spariti s jagodama koje će dati potrebnu slatkoću, a istovremeno iskoristiti osvježavajuću kiselost rabarbare.
Nastao je tako biskvitni kolač koji, ne samo što je najfotogeničniji na svijetu, nego oduševljava i svojim okusom. Koristila sam bezglutenska brašna tako da ga mogu probati i svi oni kojima “gluten” nije najbolji prijatelj.
Sastojci:
- 1 šalica (96g) bademovog brašna
- 3/4 šalice (167g) rižinog brašna
- 3/4 šalice (75g) zobenog brašna (kod ljudi osjetljivih na gluten treba provjeriti da zobeno brašno ima certifikat gf)
- 1/4 šalice (95g) tapioke
- 1 žlica praška za pecivo
- 1 žličica praška za pecivo
- 285 g grčkog jogurta
- 1 žlica soka od limuna
- 140g stabljike rabarbare izrezane otrpilike na 1 cm
- 140 g jagoda
- kora jednog limuna
- 120 g smeđeg/kokosovog šećera plus žlica za posipanje
- 110 g ghee maslaca (zagrijan i ohlađen)
Postupak:
Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva.
U većoj zdjeli pomiješajte brašna, prašak za pecivo i sol. U drugoj zdjeli pomiješajte koru limuna sa šećerom te im dodajte rabarbaru i jagode i pustite da se neko vrijeme maceriraju. U šalici spojite jogurt i sok od limuna i ostavite sa strane.
Dodajte jaja, maslac i jogurt u zdjelu s brašnom. Tek kad ste dobro izmiješali, pred samo pečenje, dodajte rabarbaru i jagode.
Stavite u kalup (promjera 20cm), ravnomjerno rasporedite sa špatulom te po vrhu pospite šećera. Pecite 40-50 min dok čačkalica koju zabodete ne izađe suha. Ostavite oko 30 min da se kolač ohladi prije nego ga izvadite iz kalupa.
