Odlazak na godišnji odmor za mnoge je ostvarenje dugo sanjanih snova – napokon zatvorimo laptop, odvojimo se od stresa i svakodnevice te živimo život ‘punim plućima’, no to za većinu ljudi traje tek dva tjedna – i što onda? Istraživanja pokazuju da se nakon povratka s godišnjeg samo 20 posto ljudi osjeća doista sretno i ispunjeno, a čak 80 posto nalazi se u blagoj fazi depresije zbog povratka u rutinu. Kako dakle izbjeći taj postmorski blues i što to ovih 20 posto ljudi čini drugačije – pa su zaista odmorni i sretni kada se vrate na posao?
Psiholozi tvrde da se radi o nizu različitih, a opet povezanih psiholoških faktora. Tako je bitno kako pojedina osoba percipira određenu životnu situaciju (što je to što napuštamo i čemu se vraćamo, volimo li svoj posao ili ne te kako u konačnici gledamo na odmor – kao na povezivanje sa samima sobom ili bijeg od stvarnosti).
Sve te okolnosti i faktori utječu na naš odnos prema godišnjem odmoru, ali i prema povratku s njega. Ono u čemu se stručnjaci slažu je jedno – tijekom odmora ne biste trebali dići ‘sve 4 u zrak’ i ne raditi ništa jer će za psihu nagli povratak u rutinu iz takvog stanja biti previše šokantan, a čak i moguće depresivan. Ono što je puno bolja opcija je voditi aktivan odmor uz pokoju obavezu, kako bi dani imali smisao i određenu rutinu.
Zapravo je tako tih 20 posto ljudi koji se s godišnjeg odmora vrate sretni zapravo uspjelo izbalansirati aktivan odmor uz stvarno uživanje u životu – te su napunili baterije, nisu se posve izolirali od svijeta, a sada su spremni ponovno lako zakoračiti u svakodnevicu.
Inače, psiholozi tvrde da su postmorskoj depresiji skloni isti ljudi koji se osjećaju depresivno i nakon blagdana. U pitanju su zapravo isti osjećaj letargije, umora i bezvoljnosti, a najbolji lijek za to je da si tijekom samog odmora dopustimo uživati u trenutku. Iako, to je lakše reći no učiniti.
Savjet psihologa tako glasi da je jako bitno osvijestiti sadašnjost, uživati u malim stvarima te drugačijim iskustvima koje dobivamo kroz odmor. Važno je dati si priliku i za psihički i za fizički odmor te činiti stvari koje inače ne činimo – tako mozgu dajemo impulse da smo se odmakli od rutine te se izlučuju značajne doze serotonina.
Također, važno je imati realistična očekivanja od godišnjeg odmora te zaboraviti na ideju da ćemo se u dva tjedna ‘očistiti’ od svog stresa nagomilanog u posljednjih godinu dana. To je naravno nemoguće, ali ono što je moguće je smanjiti ga maksimalno – kroz povezivanje sa sobom i bližnjima, male užitke i pozitivan stav prema svim iskustvima, bilo da su ona vezana uz odmor ili uz povratak na posao.
