Mentalno zdravlje sve je više u fokusu javnosti, i zbog toga nam je definitivno drago. Mlađe generacije sve više zagovaraju aktivne odlaske na psihoterapiju te brigu o svom psihičkom zdravlju, a kako živimo u nikad užurbanije i stresnije doba – iznimno je bitno da se ovom segmentu života adekvatno posvetimo. Narušeno psihičko zdravlje može uvelike narušiti kvalitetu života pojedinca, no kada se nađemo preplavljeni emocijama i negtivnim mislima, ponekad je teško pronaći nešto ili nekoga tko će nam pomoći.
Upravo zato je psihologinja Jelena Ćubelić pokrenula projekt PSYCRO i Instagram profil istog imena, a putem kojeg nastoji educirati svoje pratitelje o metodama nošenja sa svakodnevnim stresom, anksioznošću i raznim emocionalnim stanjima. Kako smo i sami svjesni važnosti ove tematike, razgovarali smo s njom o njezinom projektu – te nam je dala neke odlične uvide o tome koji psihički problemi najviše muče ljude danas, kao i metode kako se tim stanjima ‘othrvati’.
- Za početak, reci našim čitateljima kako je krenulo tvoje ‘putovanje’ do pokretanja @psy.cro? Koja ideja stoji iza profila i što njime želiš postići?
PSYCRO postoji već nešto više od tri godine. Od početka je to bio hobi s ciljem da jednostavnim pristupom i na svima razumljiv i čitljiv način educiram mlade na društvenim mrežama o temama vezanim uz mentalno zdravlje. Da me netko pitao na samom početku gdje vidim da će me ovo odvesti kroz nekoliko godina, teško da bih i pomislila da će ići u ovom smjeru, da će postati pravi posao, da ću raditi na ovoliko različitih projekata koji proizlaze iz platforme, upoznati toliko kvalitetnih duša, poslovnih partnera i klijenata, a uz to sve najvažnije od svega – pomagati ljudima kroz ono što radim. Na ovaj način dopirem do ljudi s kojima možda nikada neću direktno surađivati, a objave i sadržaj kojeg stvaramo ih svakodnevno educira, motivira i pomaže da osvijeste na koji način potaknuti pozitivnu promjenu u svom životu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
- Kako ti kao psiholog definiraš ‘mentalno zdravlje’?
Iako postoji puno različitih formalnih i psiholoških definicija za mentalno zdravlje, najjednostavnije bih rekla da je to stanje koje omogućava osobi da se osjeća ispunjeno, motivirano i zadovoljno svojim životom te da se prilagođava promjenama, rješava probleme i ostvaruje svoje ciljeve.
Na mentalno zdravlje se gleda kao na kontinuum po kojem se krećemo tijekom života. Ponekad možemo biti na nižoj razini kontinuuma, suočeni sa stresom, anksioznošću ili drugim izazovima koji nas mogu uznemiriti i smanjiti naš osjećaj zadovoljstva i dobrobiti. Međutim, isto tako, možemo doživjeti periode kada smo na višoj razini kontinuuma, sretni, ispunjeni i zadovoljni životom. Važno je shvatiti da je oscilacija između različitih razina mentalnog zdravlja normalna i da je to prirodni dio ljudskog iskustva.
- Što bi iz svog iskustva rada s klijentima rekla – koji su najčešći i najveći psihički problemi s kojima se ljudi danas susreću?
Veliki broj ljudi se bori s različitim oblicima anksioznosti, uključujući generaliziranu anksioznost, panične napade ili fobije, zatim svakodnevne negativne misli koje drastično utječu na kvalitetu života osobe, kronični stres i sagorijevanje (tzv. burnout) kojeg ima sve više te depresija i depresivna raspoloženja s kojima se ljudi suočavaju pri čemu se javljaju osjećaji tuge, beznadežnosti i gubitka interesa za aktivnosti koje su nekada voljeli. Ovi problemi često su povezani i međusobno se isprepliću, stvarajući kompleksnu sliku mentalnog zdravlja današnjeg društva.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
- Koje metode opuštanja i nošenja sa stresom sama primjenjuješ i preporučuješ u svakodnevnom životu?
Duboko abdominalno disanje koje često nazivam i ‘psihološka prva pomoć’ i koje ako se radi pravilno i redovito ima moć umiriti cijeli živčani sustav. To je najjednostavnija metoda opuštanja koju svatko može odraditi bilo kada i bilo gdje. Uz to, fizička aktivnost i treninzi koji su vrlo važni pogotovo kada smo pod stresom, tehnike vraćanja u trenutak kao što su tehnika uzemljenja putem pet osjetila i kognitivno restrukturiranje što uključuje sagledavanje situacije na drugi način, odnosno traženje druge perspektive.
- Što misliš, postoji li u našem društvu još uvijek zazor od traženja psihološke pomoći, odnosno odlazaka psihoterapeutu ili psihijatru?
Definitivno se stigmatizacija smanjuje i zaista vjerujem da napredujemo po tom pitanju. Radim s puno klijenata i velika većina njih nema nikakvu patologiju ni dijagnozu. To su samo ljudi koji se suočavaju sa životnim izazovima, promjenama ili prolaze kroz teška emotivna stanja te su osvijestili da im netko može pomoći i biti podrška u tom periodu i da je puno lakše kada uz sebe imaju osobu koja je educirana u tom području i podrška im je u teškom periodu, savjetuje ih i pomaže da taj period prebrode što bezbolnije.
Zašto onda pustiti da život i godine prolaze u nezadovoljstvu, anksioznosti i stresu ako si uz nečiju pomoć i podršku možemo olakšati?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
- Što je tebi u radu s klijentima najbitnije? Što se uvijek trudiš prenijeti ljudima kao dio znanja i metoda za bolje svakodnevno funkcioniranje?
Najvažnije mi je postaviti realna očekivanja odmah na početku i objasniti im kako se događa proces promjene i napretka – nikad linerano i nikad odjednom. Za promjenu i dobre rezultate potrebno je vrijeme i ulaganje truda, umijeće malih svakodnevnih koraka koji dovode do promjene. Ustajanje nakon pada koji je normalan i ustrajnost u radu ključni su dio procesa koji dovodi do trajne pozitivne promjene.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
- Pokretačica si koncepta wellbeing retreata ‘Putovanje prema sebi’. Kako je došlo do pokretanja tog projekta i što on predstavlja?
Jedna od pokretačica. Moja prošla godina bila poprilično dinamična, intenzivna i stresna i istražujući koncepte retreatova po svijetu shvatila sam da je takva vrsta putovanja ono što i meni treba. Uz kolegicu dr.sc. Anđelu Đinđić i kreativnu agenciju Abrienne pokrenuli smo priču ‘Putovanje prema sebi’ koja je trebalo biti samo jedno putovanje i jedan retreat, ali zbog velikog interesa pokazalo se kao odlična priča koje se nastavlja i raste, a vrijednost projekta prepoznali su naši klijenti, ljudi koji nas prate, brojni sponzori koji podržavaju projekt…
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
- Za kraj, postoje li neki savjeti za bolje nošenje sa stresom i psihičkim tegobama?
U današnjem ubrzanom i dinamičnom životu gotovo je nemoguće u potpunosti živjeti bez stresa i postati imun na stres. Stres je zapravo naša interpretacija događaja iz okoline (tzv. stresora) i tu postoji prostor da drugačijom interpretacijom događaja smanjimo razinu stresa kojeg doživljavamo. Ono čemu težimo je stres dovesti na optimalan level koji neće ostaviti negativne dugoročne posljedice na naše fizičko i psihičko zdravlje. Bez obzira koliko smo mladi i zdravi, ako živimo u kroničnom stresu, mogu nam se javiti ozbiljne zdravstvene posljedice.
Ono što vam može pomoći su osjećaj kontrole nad situacijom te osjećaj predvidljivosti, informiranosti i pripremljenosti, što više humora i smijeha te druženja s bliskim ljudima, briga za sebe i svoje zdravlje, paziti na san, prehranu i hidraciju tijela, uzimanje redovitih i češćih pauza te fizička aktivnost.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
