Jesen je idealno vrijeme za duge šetnje šumom, vikende provedene na svježem zraku i male izlete izvan grada. A za sve one koji žele isprobati nešto novo, upravo je ovo razdoblje savršeno za upoznavanje s jednim od najzanimljivijih jesenskih hobija – branjem gljiva.
S košaricom u ruci, dobrim cipelama i malo strpljenja, potraga za gljivama može postati odličan način za provođenje vremena u prirodi. Šumske staze nakon kiše, miris vlažnog lišća i uzbuđenje kada među mahovinom ugledamo prvi vrganj imaju posebnu čar. Ipak, prije nego što se upustimo u svoju prvu gljivarsku avanturu, dobro je upoznati nekoliko osnovnih pravila. Branje gljiva zahtijeva znanje, pažnju i odgovornost, a posebno je važno znati da nikada ne bismo trebali brati ni konzumirati gljivu koju ne možemo sa sigurnošću prepoznati.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kada je najbolje vrijeme za branje gljiva?
Iako se pojedine vrste gljiva mogu pronaći tijekom različitih dijelova godine, jesen je za mnoge gljivare najuzbudljivije razdoblje. Posebno su zanimljivi rujan, listopad i studeni, kada se nakon kišnih dana u šumama mogu pojaviti brojne vrste jesenskih gljiva.
Gljivama odgovaraju vlaga i umjerene temperature, zbog čega su dani nakon kiše često dobar trenutak za odlazak u šumu. Ipak, sama kiša nije jamstvo da ćemo pronaći bogato nalazište, važni su i temperatura tla, vremenski uvjeti prethodnih dana te vrsta šumskog staništa.
Upravo zato vrijedi pratiti vremensku prognozu i birati dane nakon nekoliko vlažnijih dana, kada se vrijeme ponovno stabilizira. Najbolje je krenuti ujutro, dok imamo dovoljno dnevnog svjetla i vremena za mirno istraživanje šume.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gdje tražiti gljive?
Za prvi odlazak u potragu ne moramo nužno planirati veliku planinarsku avanturu. Dovoljno je odabrati šumsko područje s uređenim pristupom i stazama, idealno u društvu nekoga tko već poznaje teren i ima iskustva s gljivama.
Različite vrste gljiva vole različita staništa. Neke se češće pronalaze u blizini hrastova i bukvi, druge u crnogoričnim šumama, dok pojedine rastu na panjevima i raspadnutom drvu. Zato je dobro naučiti ne samo kako određena gljiva izgleda nego i u kakvom se okruženju obično pojavljuje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ako krećemo iz Zagreba, možemo istražiti šumska područja Medvednice, Žumberka ili okolice Samobora. Ipak, prije odlaska potrebno je provjeriti pravila pristupa i sakupljanja na odabranom području, osobito ako je riječ o zaštićenom području prirode. U nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima mogu vrijediti posebna ograničenja.
Koje se gljive najčešće traže u jesen?
Jesen je posebno zanimljiva zbog raznolikosti gljiva koje se mogu pojaviti u našim šumama. Među poznatijim vrstama koje iskusniji gljivari često traže su vrganji, lisičarke, sunčanice, rujnice i crne trubače.
Vrganji su među najpoznatijim i najtraženijim šumskim gljivama. Cijenjeni su zbog čvrste teksture i intenzivnog okusa, a posebno su popularni u rižotima, tjesteninama i juhama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Lisičarke su prepoznatljive po žućkastoj boji i aromatičnom okusu. Odlične su u kombinaciji s maslacem, češnjakom, tjesteninom ili jajima.
Sunčanice su zanimljive zbog velikih klobuka, a u gastronomiji se često pripremaju pohane. No upravo je kod ove vrste posebno važno poznavanje svih obilježja jer postoje opasne vrste s kojima ih je moguće zamijeniti.
Rujnice se najčešće povezuju s crnogoričnim šumama, a prepoznatljive su po narančastim tonovima. Crne trubače, pak, iskusniji berači cijene zbog intenzivne arome i odličnog okusa u kremastim umacima.
Važno je naglasiti da ovo nije vodič za prepoznavanje jestivih vrsta. Sam naziv, boja ili fotografija nisu dovoljni za sigurnu identifikaciju, a neke otrovne gljive mogu biti vrlo slične jestivima.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Najvažnije pravilo: Nikada ne eksperimentirajte s nepoznatim gljivama
Ovo je dio koji bi svaki početnik trebao shvatiti najozbiljnije. U svijetu gljiva postoje jestive, nejestive i otrovne vrste, a neke otrovne mogu izgledom podsjećati na one koje se redovito koriste u kuhinji.
Zato se nikada nemojte oslanjati samo na fotografije s interneta, aplikacije za prepoznavanje gljiva ili savjete s društvenih mreža. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada upozorava da je prepoznavanje prema fotografijama nepouzdano te da su zabune, osobito kod mladih i nezrelih primjeraka, česte.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Za prve izlaske u šumu najbolje je pronaći društvo iskusnog gljivara ili se uključiti u aktivnosti lokalnog gljivarskog društva. Tako ćemo naučiti promatrati cijelu gljivu, njezina obilježja i stanište, umjesto da pokušavamo prepoznati vrstu samo prema boji klobuka.
Važno je i da ne miješamo nepoznate primjerke s gljivama za koje smo sigurni da su jestive. Ako nismo sigurni u identifikaciju, takvu gljivu jednostavno ostavimo u šumi.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
