Svjesni smo i nismo svjesni u kakvim neobičnim i čudesnim vremenima živimo. Zahvaljujući društvenim mrežama i suvremenom / digitalnom načinu života, svijet se ubrzao do neslućenih razmjera, a količina informacija koja nam na dnevnoj razini uđe u mozak ne može se usporediti ni sa čime u prošlosti. Koje će biti stvarne posljedice svega toga na našu generaciju, to ćemo tek vidjeti za nekoliko godina i desetljeća. Ali već sada možemo uočiti brojne negativne strane koje drastično srozavaju našu kvalitetu života.
Da je situacija alarmantna osvijestila nas je inicijativa poznatog webshopa Answear koji je u suradnji s Ipsos-om proveo istraživanje o utjecaju pretjerane izloženosti podražajima na mentalno zdravlje. Zahvaljujući kampanji “Brini o nutrini” dobili smo naznake kako Hrvati i Hrvatice funkcioniraju i podaci su u najmanju ruku zabrinjavajući. Navest ću ih samo nekoliko kako bih predočila koliko pretjerana stimulacija utječe na sve pore suvremenog života, a i koliko drastično utječe na mentalno zdravlje.
Danas u prosjeku apsorbiramo 34 gigabajta podataka, što je jednako 100 000 riječi ili da vam netko priča 12 sati bez prestanka. Izloženi smo čak dvjesto puta više podražaja nego prije 20 godina.
Podaci ukazuju da sve osobe snažno pate od senzornog preopterećenja i to na različite načine. Nažalost, statistika u ovom slučaju poraznija je za žene koje značajno više od muškaraca osjećaju simptome stresa, burnouta, depresije i somatske simptome. Čak 44 % žena je, u odnosu na 34 % muškaraca, potvrdilo da je u velikoj mjeri izloženo stresu i da im to remeti normalno funkcioniranje. Zapravo, u svih 15 kategorija podražaja u ispitivanju, žene imaju negativniju percepciju i stavove prema podražajima, prema njihovoj učestalosti i utjecaju na mentalno zdravlje ljudi.
I to je samo kap u moru onoga sa čime se trenutno borimo.
Prvi korak – osvještavanje problema
Nemoguće je velikom broju ljudi ponuditi rješenje koje je jedinstveno i koje im može pomoći preko noći, ali prvi korak u rješavanju problema jest da osvijestimo u kakvim vremenima živimo i kako to utječe na naše mentalno zdravlje. I upravo je to cilj Answearove kampanje – potaknuti ljude da počnu prepoznavati prekomjerne stimulatore i načine na koje njihovo tijelo reagira na njih.
Mi više nemamo kontrolu nad time koliko podataka, svjesnih i nesvjesnih, naš mozak primi kroz dan. Ta konstantna stimulacija stavlja nas u stanje pripravnosti koje je teško isključiti. I nije stvar u godišnjem odmoru ili nekom udaljenom trenutku koji čekamo da bi se stvari napokon posložile, a mi naučili funkcionirati u takvom okružju. Trebamo pronaći svoj set alata kako bi se znali stabilizirati iz dana u dan.
Brini o nutrini. Kako započeti?
Rad na sebi je putovanje u kojem trebaš čekirati različite izvore, istraživati, čitati, testirati i na kraju od svih tih fragmenata pronaći svoju formulu. “Ako nisi zadovoljan opcijom A, onda treba tražiti opciju B, zatim C sve dok se ne nađe nešto što funkcionira”, riječi su psihologa Mateja Sakomana koje možete pronaći na brinionutrini.answear.hr gdje se ujedno nalaze i njegovi vrijedni savjeti koji mogu predstavljati početak spomenutog istraživanja tj. rada na sebi.
Budući da sam imala priliku izboriti se i boriti s anksioznosti, koja se znala jako pogoršati zahvaljujući svijetu u kojem danas živimo, svoju formulu za stabilniji i sretniji život sam pronašla. Ali i to je nešto na čemu kontinuirano radim. Uz savjete gore spomenutog stručnjaka, Mateja Sakomana, usudit ću se i ja izložiti svoje savjete. I to s prve crte bojišnice, odnosno iz iskustva.
Nadam se da će neki od njih postati dio vašeg svakodnevnog seta alata s kojima ćete hrabro kročiti u svaki novi dan, bez obzira na prekomjernu stimulaciju koja nas okružuje.
1. Napiši na papir obaveze, ali i što te muči
Ima nešto u tome da stvari koje su ti u glavi izbaciš na papir. To vrijedi i za obaveze. Jer jednom kada su na papiru ne moraju biti u tvojoj glavi. I onda ne moraš kroz cijeli dan mentalno prolaziti tu listu – jer u tom slučaju ta lista izgleda kao da nema kraja. A zapravo ima svoj početak i kraj – zapiši ga.
Osim obaveza, zapiši i probleme. Lakše ćeš ih sagledati i percipirati, a jednom kad su na papiru izgledat će manje nego što izgledaju u glavi.
2. Nauči što su kognitivne greške
TVOJE MISLI NISU ČINJENICE. Uoči da misli često muljaju i lažu i nemaju nužno veze sa stvarnosti (bez obzira što misliš da si najpametniji ili najpametnija). Stres, anksioznost, burnout, ali i općenito bilo kakvi psihološki nemiri utječu na to da radimo kognitivne greške.
Ima ih nekoliko, ali one koje su najčešće je katastrofiziranje koje nas tjera da za sve situacije osmišljavamo najgore moguće crne scenarije. Ili crno-bijelo gledanje koje nas tjera da mislimo da je sve loše ako je samo jedan segment života trenutno loš (odnosno ako smo nezadovoljni jednim segmentom života).
Kognitivnih grešaka ima sveukupno 11 i vrijedi ih sve znati da ih znate prepoznati kada se događaju.
3. Prestani pušiti
Ideja da je cigareta potrebna kada se osjećamo loše ili kada smo pod stresom je valjda najveća prevara ove grozne i uporne ovisnosti. Bez cigareta je drastično lakše hendlati bilo kakav stres ili kaos. Tijelo je općenito smirenije i nije u konstatnoj potrazi za sljedećom dozom nikotina.
4. Odbaci toksičnu pozitivnost
Biti pozitivan bez obzira na sve je sulud pothvat, da ne kažem nemoguć. Iako je vrlo lako u današnje vrijeme naletjeti na savjete da budeš pozitivan jer je dovoljno da dišeš i imaš krov nad glavom, ipak je taj način razmišljanja jako nategnut za mnoge.
No, to ne znači da ne možeš biti realno pozitivan. Što to znači?
To znači da imaš vjeru u sebe kada se događaju problemi i izazovi da ćeš dok se budu događali pronaći način kako ih rješiti. To znači i svjesnost da loši periodi imaju svoj kraj (hint: pročitaj knjigu Naučeni optimizam).
5. Napiši listu tolerancija od najmanjih do ozbiljnih i kreni križati
Što su tvoje osobne tolerancije zbog kojih nisi sretan / sretna? To su sve stvari koje trpiš, odnosno toleriraš u svom životu. Od toga da želiš promijeniti zavjese, obojati kosu u novu boju, do toga da te živcira frendica svojim porukama, ili da želiš promijeniti posao…
Lista može imati par stvari, a može ih imati i 300. Napiši ih sve na papir (da, opet papir i pisanje!) i nasumičnim redom kreni rješavati. Neke se mogu riješiti pozivom/porukom/potezom u par minuta, a za neke je potrebno vrijeme. Kreni.
6. Ne podcjenjuj moć dobrog psihologa ili psihijatra koji će te centrirati
Ako osjećaš da se ne možeš nositi sa svakodnevnim životom, pokušaj pronaći stručnu osobu koja zaista može biti snažan pokretač promjene u tvom životu.
