Čestitke, ruže ili karanfili, mali darovi i znaci pažnje – danas Dan žena često protekne u slatkom darivanju ili podsjećanju žena oko nas koliko nam znače, no zapravo je povijest ovog dana mnogo mračnija i politički angažiranija. Međunarodni dan žena tako se svake godine obilježava osmog ožujka diljem svijeta, no ne radi se o simboličnom danu kada bismo trebali ugađati ženama već o dana kada bismo se trebali prisjetiti svih borbi i stradanja nekih davnih generacija žena koje su svojim radom i entuzijazmom oblikovale društvo u kakvom danas živimo.
Znate li zapravo zašto se obilježava Dan žena i koja je njegova povijesna priča?
Prvi Dan žena obilježen je 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike, a za par godina se njime počelo obilježavati i stradanje žena u požaru u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine. Ta je tragedija ukazala na sistemsko izrabljivanje ženskog rada te na njihovu radnu nezaštićenost. Dan žena je dan koji slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena kroz povijest pa sve do danas.
Iako mnogi danas gledaju na Dan žena kao na komercijalizirani blagdan, on zapravo predstavlja povijesnu borbu koju su žene morale voditi da bi uživale jednaka prava kao muškarci. Dobile su pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na obnašanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima – no put do ostvarenja svih tih blagodati koje danas uzimamo zdravo za gotovo nije bio ni lak ni brz.
Više od stotinu godina od prvih ozbiljnih sufražetskih pokreta u svijetu još uvijek žene u nekim zemljama nemaju osnovna prava niti su ravnopravne s muškarcima. Upravo zato Dan žena predstavlja podsjetnik na sve ono što su žene dosad postigle te poticaj za sve ono što se još može učiniti kako bismo živjeli u ravnopravnom društvu bez predrasuda i diskriminacija.
Kao što smo već rekli, prvi Dan žena se obilježio 1909., a sve je krenulo zbog protesta žena SAD-a koje su nerijetko radile u iznimno lošim radnim uvjetima. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Rastjerala ih je policija, a te iste žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat. Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio onaj 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Nakon tog velikog istupa u javnosti, određeno je kako će se 8. ožujka početi obilježavati kao Dan borbe za ženska prava, što je kasnije svedeno na jednostavnije – Dan žena.
Godine 1910. održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te je ustanovljen Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Naredne godine Dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ovi su događaji rezultat velikog požara u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, u kojem je zbog slabih mjera sigurnosti na radu stradalo više od 140 žena.
Početkom Prvog svjetskog rata, 8. ožujka 1913., žene širom Europe održale su demonstracije za mir, a one povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij revolucije u toj državi. Nakon Oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kollontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik te se on tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Iako se svake godine od početka 20. stoljeća do 1975. Dan žena obilježavao u mnogim državama, Ujedinjeni narodi su tek na sredini 1970-ih odlučili pridati javni i međunarodni značaj tom danu te su ga službeno proglasili Međunarodnim danom žena.
Majčin dan
Međutim, u mnogim državama ovaj je praznik s godinama izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao preslika Majčinog dana i Valentinova.
Zbog antagonizma SAD-a prema Rusiji i obrnuto, 1930-ih se Dan žena u SAD-u polako, ali sigurno počinje pretvarati u Majčin dan. Naziv Dan žena počeo je imati komunističke konotacije te je ubrzo zamijenjen Majčinim danom koji se obilježava svake druge nedjelje u svibnju. Slično se ubrzo dogodilo i u ostalim Zapadnim zemljama koje su slijedile primjer SAD-a, no u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu je Dan žena uspio postati državni blagdan.
Do popularizacije Dana žena u zapadnoj kulturi ponovno je došlo s novim valom feminizma 1960-ih, a do danas ostaje ovaj dan bitan za podsjećanje na društvene nepravednosti i nejednakosti koje žene trpe. Od seksualnog nasilja, nejednakih plaća, ekonomske i društvene podčinjenosti muškarcima, pa sve do menstrualnog siromaštva – spisak problema i dalje je (pre)dug pa je osmi ožujak sjajna prilika da se podsjetimo na to koliko su žene važne na funkcioniranje društva te koliko bi se njihov općeniti status još mogao poboljšati.
Zaboravite stoga na simbolično darivanje cvijeća i radije se prisjetite povijesti ženske i feminističke borbe. Pogledajte koji dokumentarac, počnite čitati knjigu koju je napisala žena i još jednom se podsjetite svih uspona i padova u borbi za jednakost žena i muškaraca.
