Dolaskom toplijih dana vraća nam se motivacija za zapostavljene hobije pa tako često posežemo za naslovima koji će nas inspirirati i ‘udahnuti’ život s početkom proljeća.
Bilo da žudite za laganim štivom koje će vam izmamiti osmijeh, dubokim i promišljenim romanima ili napetim pričama koje se ne ispuštaju iz ruku Fraktura donosi naslove koji prate ritam proljeća i bude maštu za čitanje u kafićima uz omiljenu kavu pa sve do lijenog vikend popodneva na kauču.
U vremenu kada se priroda budi, možda je upravo sada pravi trenutak da otkrijete neku novu priču koja će vas potaknuti na razmišljanje i otvoriti nove perspektive, a mi donosimo nekoliko prijedloga.
Hannah Deitch, “Lice s tjeralice” (prevela Hana Samaržija)
Kako u jednom danu od nadarene studentice na prestižnom fakultetu, potom i podučavateljice bogataške djece, postati najtraženija američka ubojica, zna Evie Gordon, junakinja romana “Lice s tjeralice” američke novinarke Hannah Deitch. Kad u nedjeljno poslijepodne stigne u kuću obitelji Victor, otkriva zločin koji je tu upravo počinjen i ženu koja iz spremišta zaziva upomoć. Na licu mjesta zateknu ih Serena Victor, djevojka koju Evie podučava, i njezin dečko Lukas. Evie i žena shvaćaju da su osumnjičene te se bez ikakvog plana daju u bijeg. Poput suvremene inačice Thelme i Louise upuštaju se u avanturu koja će im zauvijek promijeniti živote.
Hannah Deitch u svom prvijencu “Lice s tjeralice”, zasigurno najuzbudljivijoj knjizi godine, ne ostaje na razini “who did it” krimića ni (ne)predvidivog trilera, nego ispisuje emotivnu dramu koja zadire u mrak američkog društva te raspršuje iluzije američkog sna, ako on više uopće postoji.

María Dueñas, “Ako se jednog dana vratimo” (prevela Silvana Roglić)
Koliko ustrajna i hrabra, bolno veličanstvena može biti ženska borba protiv sudbine – u uzavrelom Alžiru pod francuskom upravom u prvoj polovici 20. stoljeća? Koja je cijena te borbe i nagrađuje li sudbina one koji ne odustaju? “Ako se jednog dana vratimo” španjolske književne zvijezde Maríje Dueñas knjiga je koja nam je podarila istinsku junakinju, ženu koja se vlastitom snagom i duhom umjela izdići iznad tragedija i nedaća. Jer, Cecilia Belmonte na najteži je način naučila što znači biti strankinja, radnica i majka – a da nikada nije pristala biti žrtvom. Gubila je sve, ali nikad nije izgubila hrabrost da voli.
Pišući o usponu kolonijalizma i tragičnom kraju Francuskog Alžira, autorica svjetskog bestselera “Vrijeme između krojenja” (prev. Silvana Roglić), napisala je još jedan epski roman o ženi koja prestaje bježati, o ljubavi koja preživljava ratove i o cijeni slobode u vremenima kada je dom samo daleka uspomena.

Annabelle Hirsch, “Stvari. Povijest žena u 100 predmeta” (prevela Ines Meštrović)
Što nam mogu ispričati ruž za usne, pisaći stroj, bide, bicikl, stakleni dildo ili dijamantni prsten Kim Kardashian? U knjizi “Stvari. Povijest žena u 100 predmeta” Annabelle Hirsch pripovijeda alternativnu, zanemarenu povijest žena – onu koja se ne piše kroz ratove i velike političke odluke, nego kroz predmete koji su oblikovali svakodnevni život, slobodu, rad, tijelo i identitet žena.
Ova knjiga nije ni klasična povijest ni puki katalog stvari – to je mozaik ženskih iskustava ispričan s toplinom, znatiželjom, humorom i talentom za detalje. “Stvari” nas podsjećaju da povijest ne živi samo u arhivima nego i u predmetima koje držimo u rukama – a u njima su sadržane i priče mnogih žena koje su ih upotrebljavale, voljele, stvarale, odbacivale ili njima mijenjale svijet.

Eda Vujević, “Silom domaćica”
Kad život postane tijesan kao bodi s tri kvačice, jedino što pomaže jesu humor, domaći recepti i pokoja mudrost s pazara.
U novoj knjizi Ede Vujević nećete pronaći savršene obitelji, ni uredne ormare. U njoj se kilogrami ne skidaju lako, muževi kvarove ne popravljaju bez drame, a traženje parkinga po Varošu rađa traume koje se za života (ili barem za radnoga vijeka pojedinca) ne daju zaliječiti. Ukratko, “Silom domaćica” nudi samo život kakav poznajemo, svakodnevicu bez filtera i fotošopa, obojenu tek paletom autoričina zaraznog humora.

Uz opise legendarnih obiteljskih okupljanja i recepte za bakalar, savjete za svekrve i snahe te mudrosti o kruhu, makar aditivi bili iz Mađarske… milom ili silom, u ovoj knjizi dobit ćete i odgovore na pitanja o tome kako (pre)živjeti brak, penziju, renoviranje kupaonice i splitsku svakodnevicu, uz bonus hit: zašto je “zovi čovika” najvažnija rečenica u prosječnom hrvatskom kućanstvu.


