• Jolie
  • Lifestyle

Otvorena izložba MEŠTART: Ivana Tkalčić – A(rtificial) I(ntelligence) I

S deset godina postojanja projekt MEŠTART najdugovječniji je projekt Muzeja Ivana Meštrovića.

Od 2009. godine u zagrebačkom muzeju, Atelijeru Meštrović, te u splitskom muzeji Galeriji Meštrović, autorica projekta, Barbara Vujanović, kurirala je jedanaest izložbi na kojima je sudjelovalo trinaest domaćih i stranih umjetnica i umjetnika, koji pripadaju različitim generacijama i izražavaju se u različitim likovnim medijima. Njihova su istraživanja, potaknuta izazovom Meštrovićeve baštine, bila usmjerena ka osobnim i univerzalnim temama i iskustvima, baš kao i Meštrovićevo stvaralaštvo – bilo da se radi o intimnim trenucima, poput majčinstva ili da se radi o razmatranju pitanja lokalnog i međunarodnog identiteta umjetnice ili umjetnika, kao i promišljanja samoga medija u kojem se on/a izražava.

Ivana Tkalčić izložbama A(rtificial) I(ntelligence) I  i A(rtificial) I(ntelligence) II u fokus stavlja iznimno relevantnu temu umjetne inteligencije. Iako je ona prisutna od polovice prošloga stoljeća, a dijelom naše svakodnevnice postala je otprilike od početka ovoga stoljeća, njezini počeci sežu mnogo dalje i dublje. Još će se u Bibliji, odnosno u židovskom misticizmu javiti pojam „golem“ koji označuje bezformu materiju, ljudsko biće koje nije u potpunosti završeno. Prvo se pojam odnosio na Adama, da bi se kasnije formirala legenda o Golemu, to jest o rabinu koji u 16. stoljeću u Pragu oblikuje fantastično biće, koje će umjetnici od 19. stoljeća na ovamo prikazivati kao utjelovljenje umjetne inteligencije.

Ivana Tkalčić

Umjetničina istraživanja temelje se na open source alatima i platformama kako bi prikazala na koji način umjetna inteligencija te strojno učenje mogu analizirati skulpture Ivana Meštrovića. Radovi koji su rezultat ovog zanimljivog procesa pridružena su analiziranim skulpturama, koje su dio stalnoga postava Atelijera Meštrović i Galerije Meštrović. Proces je zapravo sličan onom ljudskom. Pojedinac gradi svoj imaginarni muzej, te se služi literaturom, različitim zbirkama podataka, pa tako i onima koji se nalaze na internetu. Sam rezultat je dakako mnogo rudimentarniji i nezgrapniji, barem u onom verbalnom segmentu, gdje se nižu brojne riječi, odnosno „tegove“ koje program vezuje uz likovni prikaz. Pojedine se odnose na najosnovnije karakteristike skulpture, uopće na samo određivanje medija. Potom se nižu riječi s kojima ne možemo uspostaviti nikakvu logičku poveznicu, koje će nas nasmijati i možda čak podsjetiti na psihički automatizam, kakav je njegovala metoda nadrealizma.

Osim toga posredstvom platformi djelu su pridružuju linkovi poput onih s YouTubea, te fotografije drugih djela, koje umjetna inteligencija prepoznaje kao slične. U zbiru svih informacija pojedinac je pozvan da analizu umjetne inteligencije suoči s vlastitom. U tom srazu spoznaje se važnost širega konteksta umjetničkoga djela koji izmiče open source alatima i platformama, ali isto tako otvaraju se neke nove interpretativne mogućnosti, upravo kroz začudne i često nelogične asocijacije.

Osim toga, autorica umjetnoj inteligenciji ne daje samo zadatak analize, nego i kreacije. Temeljem bogate fototeke Muzeja Ivana Meštrovića, koja sadrži tisuće fotografija djela Ivana Meštrovića, od kojih brojna nisu sačuvana, umjetna inteligencija je krenula stvarati vlastite kompozicije. U nejasnim konturama prepoznaju se Meštrovićeve skulpture, odnosno razaznaje se sličnost s njegovim suvremenicima poput Augustea Rodina, Constantina Brâncușija i drugih umjetnika. Nedefinirana masa vraća nas ponovno na Golema, na prvi primjer implementacije umjetne inteligencije, i na vječnu potrebu za oblikovanjem i za davanjem smisla i važnosti. Klasičnim načinima oblikovanja, razumijevanja i općenito svakodnevnoga funkcioniranja sad se pridružuju novi. Ova izložba razmatra supostojanje oba načina, obje stvarnosti, i sigurni smo da ćemo s nje otići bogatiji za novu nijansu razumijevanja Meštrovićeve umjetnosti, kao i novih tehnologija.

Valja istaknuti da se po prvi put usporedno priređuju dvije izložbe – Artificial Intelligence I u Atelijeru Meštrović, te Artificial Intelligence II, koja se otvara 19. prosinca u Galeriji Meštrović u Splitu. U sklopu obje izložbe održat će se predavanja o umjetnoj inteligenciji, radionice za djecu, te će se promovirati zajednički katalog.

Autor: Barbara Vujanović, autorica projekta MEŠTART, kustosica izložbi

Lifestyle Kultura Otvorena izložba MEŠTART: Ivana Tkalčić – A(rtificial) I(ntelligence) I

povezano

Trending

Chrissy Teigen iskreno odgovarala na pitanja o životu...

Jeste li se ikada pitali kako stvarno izgleda život zvijezda A liste? Ne govorimo o glamuroznim trenutcima koje možemo vidjeti na raznim dodjelama nagrada...

Dani u Goi ispunjeni plažom, suncem, sjajnom hranom...

Dok sjedim i tipkam ove retke u dvorištu hostela Jungle by the Hostel Crowd u Goi, stol do mene okupljeno je društvo od sedam...

Jeste li vidjeli nove naslovnice Ženskog rokovnika? Teško...

Upečatljive naslovnice s mudrim izrekama ono su što godinama privlači brojne žene da nabave svoj primjerak. Ipak, najljepši dio krije se među njegovim stranicama...

Sarma za ponit, nešto iz teće, fritule… Što...

Advent je u punom zamahu! Ulicama se šire arome najfinije hrane koje nam pomažu da zaboravimo na niže temperature, družimo se s dragim ljudima,...

Modne insajderice ga obožavaju – brend BOYY stigao...

Od tada su Wannasiri i Jesse obišli dobar dio svijeta u ostvarivanju svoje vizije, tako da danas trgovine imaju u Copenhagenu i Bangkoku, dok...

4 načina kako uvesti ricinusovo ulje u beauty...

Prirodne preparate za njegu kože, kose i noktiju uvijek je dobro uvesti u beauty rutinu, a neki od njih imaju brojne prednosti i namjene....

Facebook

78,827ObožavateljiLajkaj

instagram

32,9k Sljedbenici
Slijedi

pročitajte

jolie preporuke