10 nezaboravnih dana očekuje nas od 14. do 23. srpnja na 7 biranih lokacija – svakoga dana od 18 do 24 sata.
A zašto od ovog petka posjetiti Dvorišta?
Na prvome mjestu, dakako, zbog “zvijezda” naše manifestacije – prekrasnih gornjogradskih dvorišta, dobro znanih našim brojnim prijateljima i gostima: intimnog i ugodnog dvorišta obitelji Milovac u Opatičkoj 19, čarobnoga dvorišta Palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 ili nezaobilaznog, zabavnog dvorišta Palače Balbi u Demetrovoj 11!
Dakako i ove godine, i zbog dvorišta kultnoga filma Tko pjeva zlo ne misli začinjenog posebnim zagrebačkim štihom u Basaričekovoj 11!
Ali i zbog čak tri nove lokacije koje premijerno predstavljamo u ljetnome izdanju!
Po prvi puta spuštamo se izvan “strogoga” prstena Gornjega grada i otvaramo kuću u Radićevoj 54 u kojoj je živio otac Augusta Šenoe, kaptolski sladopek Vjekoslav Šenoa, ali i veliki hrvatski književnik i preporoditelj Dimitrija Demeter. Ovo ugodno dvorište pruža jedinstveni pogled na Kožarsku i Tkalčićevu pod sobom, kao i na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu. Stoga nema sumnje da će u njemu po prvi put uživati i brojni posjetitelji Dvorišta.
A po prvi puta penjemo se i na “vrh” Gornjega grada – u Visoku ulicu, i tamo na kućnome broju 8 otvaramo unikatnu palaču ugledne zagrebačke obitelji Gvozdanović, u čijim su se sobama i salonima početkom 20. stoljeća održavali raskošni domjenci, koncerti i zabave. Palača trenutačno čeka na rekonstrukciju, no ipak – ekskluzivno za Dvorišta, otvorit će vrata svojega ulaznog dvorišta, kako bismo u njemu prizvali “vedra druženja” što su se nekad redovito odvijala u njenim prostorima.
Naposljetku, po prvi puta u ljetnome izdanju otvaramo i atrij Muzeja grada Zagreba (Opatička 20), davno u prošlosti opatički samostan po kojemu je i cijela Opatička dobila svoje ime, reprezentativni prostor s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu. Pa iako ura i danas pokazuje točno vrijeme, vjerujemo da će u jedinstvenoj atmosferi ovog prostora vrijeme barem na trenutak stati za brojne posjetitelje Dvorišta.
Svi prostori posebno su uređeni za zabavu i ugodno druženje, a sva dvorišta kroz opise na informativnim pločama, uređenje, ponudu, programe, cjelokupnu atmosferu, pričaju svoje priče u skladu sa sloganom manifestacije “Svako ima svoju priču…“.
Dvorišta nisu glazbeni festival, ali tijekom 10 dana svim posjetiteljima – svake večeri na svim lokacijama – nude i niz posebnih glazbenih doživljaja među kojima ove godine izdvajamo:
Nastup naše sjajne glazbenice Jelene Radan koja svojim novim singlovima osvaja vrhove glazbenih ljestvica, kao i koncert izvanserijskog glazbenika i šansonijera Radovana Prstačića i njegova sastava La Boheme koji će atmosferu pariškog Montmartrea na trenutak preseliti na zagrebački Gornji grad.
Dvorišta ponovno ugošćuju vrhunskog pjevača i miljenika publike Matiju Cveka, kao i “zaštitni glas” Dvorišta od prve sezone – sjajnu Ivu Smojver.
Dvorišta ne prave razliku među generacijama, ni među posjetiteljima, kao ni među izvođačima, pa tako ove godine predstavljaju i “old school” jazzere koji još uvijek i žare i pale – Three colors of jazz.
U Dvorištima među ostalim nastupaju i prvorazredni glazbenici Money2, sjajne pjevačice Lu Jakelić i Antonela Đinđić, latino senzacija Caiman verde, te osebujna i jedinstvena pjevačica i gitaristica Gordana Marković.
Dvorišta ne bi mogla proći niti bez ekskluzivnoga banda dvorišta “Tko pjeva zlo ne misli” – Gornjogradskih fulira, a program manifestacije ove godine donosi i jednu “svjetsku” premijeru:
Po prvi puta nakon što su nastupili zajedno s Jacquesom Houdekom na ovogodišnjoj Euroviziji, tri sjajna mlada pjevača, Alen Đuras, Edgar Rupena (obojica finalisti TV-showa The Voice) te Matija Cvek, u društvu Antuna Stašića na violini i Emanuela Pavona na violončelu uz pratnju klavijatura, predstavljaju novi zajednički glazbeni projekt – Friends!
Izvode izuzetno raznoliki repertoar od klapskih kancona i najvećih hrvatskih pop hitova do recentnih svjetskih uspješnica, a u njihovim izvedbama zasigurno će uživati i svi posjetitelji Dvorišta.
Ulaz u sva dvorišta tijekom trajanja manifestacije je slobodan.
Stoga, od 14. do 23.7. dođite na zagrebački Gornji grad i zakačite se za – Dvorišta!
Jer, svako ima svoju priču…
LOKALITETI DVORIŠTA
Palača Balbi, Demetrova 11
Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.
Palača Erdödy-Drašković, Opatička 29
Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba; u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.
Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19
Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog, Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera Ljubav i zloba.
“Tko pjeva zlo ne misli”, privatno dvorište, Basaričekova 11
Dvorište u kojemu je sniman “najzagrebačkiji” među svim filmovima – kultni film “Tko pjeva zlo ne misli” Kreše Golika s vječnim likovima Ane, Franje, Mine, gospodina Fulira i malog Perice.
Privatno dvorište, Radićeve 54
Kuća u čijem je prizemlju živio otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, a potom i veliki hrvatski književnik, dramatičar i preporoditelj Dimitrija Demeter, a čije dvorište, na kojemu su se još do jučer nalazile drvene šupe i ostave te metalna greda za klofanje tepiha, pruža poseban doživljaj Kožarske i Tkalčićeve u podnožju, kao i prekrasni pogled na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu.
Palača Gvozdanović, Visoka 8
Skriveni gornjogradski biser, palača koja je nekad pripadala uglednoj zagrebačkoj obitelji Gvozdanović, a u čijemu je jedinstvenom ambijentu posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović početkom 20. stoljeća priređivala raskošne domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave; jedno od tadašnjih središta društvenoga i kulturnog života u kojemu su se okupljali brojni ugledni Zagrepčani, danas pod upravom Muzeja za umjetnost i obrt.
Atrij Muzeja grada Zagreba, Opatička 20
Polovinom 17. stoljeća nastojanjima grofa Gašpara Draškovića sagrađen je na ovoj lokaciji opatički samostan reda Svete Klare, a u spomen na redovnice ulica je u 19. stoljeću dobila naziv – Opatička; od 1947. u zgradi s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu nalazi se Muzej grada Zagreba.
