Sigurno ste već nebrojeno puta čuli za trend vježbanja yoge, kao i za to da su se upravo iz ove drevne filozofske i praktične prakse razvili mnogi oblici danas popularnih tjelovježbi, poput pilatesa. No, znate li što yoga uistinu jest i zašto je odličan izbor ukoliko želite na nježan, postepen način promijeniti izgled svog tijela, povratiti zdravlje kralježnice i kostiju, ojačati tonus mišića i smiriti rastrojene misli?
Prije no što počnemo detaljno objašnjvati sve benefite bavljenja yoga praksom, trebamo reći kako je yoga sustavan pristup duhovnim vježbama. Ova drevna praksa sastoji se od niza asana, položaja tijela, meditacija, kontroliranih vježbi disanja, napjeva i etičkih načela koje pomažu pojedincima da žive etičan i ispunjen život u miru sa sobom i drugima. Zvuči kao mnogo toga, zar ne?
Za razliku od pilatesa, aerobika ili intervalnih treninga, yoga je doista tisućljetni sustav vježbi koje su se prenosile s koljena na koljeno, a danas u Aziji i Oceaniji imaju status nematerijalne svjetske baštine. S popularizacijom yoge ona se počela širiti na Zapad, gdje su ubrzo nastale nove, netradicionalne struje yoge, koje su prepoznale dobrobiti ove, ponekad vrlo zahtjevne prakse, na tijelo i um čovjeka.
Dakle, osim što je poznato da ima jako relaksirajuća svojstva, donosimo vam kratku listu svih važnih fizičkih i mentalnih benefita bavljenja yogom nekoliko puta tjedno. Možda vam se čini da je ova praksa rezervirana samo za fleksibilne ljude, no to svakako nije tako. Krenite na svoje yogijsko putovanje čim prije i sami se uvjerite u to koliko brz i dojmljiv učinak na tijelo ima ovaj tip tjelovježbe.
Gipkost će vam se značajno povećati
Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti yoge. Na prvom satu yoge vjerojatno nećete moći dotaknuti nožne prste, da ni ne spominjemo pregib unazad. No ustrajete li, primijetit ćete da vježbanje postaje lakše, a s vremenom ćete se naći u naizgled nedostižnim položajima. Nestat će zatezanje i bolovi. To nije slučajno. Na primjer, kruti kvadricepsi remete pravilan odnos natkoljenice i potkoljenice i tako opterećuju koljena. Kruta stražnja loža može poravnati lumbalnu kralježnicu što dovodi do bolnih leđa. A kruti mišići i vezivna tkiva, poput fascije i ligamenata, mogu pokvariti pravilno držanje. U yogi istežemo sve te dijelove tijela te ih u konačnici činimo značajno mekšima i gipkijima.
Snaga
Snažni mišići nisu samo lijepi. Čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima. Stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osnažite li tijelo yogom, ujedno će biti gipko. Da ste umjesto toga išli u teretanu i pumpali utege, vjerojatno bi postali snažniji nauštrb fleksibilnosti.
Pravilno držanje
Glava je kao kugla za kuglanje – velika, okrugla i teška. Ako je nad uspravnom kralježnicom, mišići vrata i leđa je lako drže. Nagnite glavu tek nekoliko centimetara naprijed i tjerate mišiće na prekovremeni rad. Pa tko se ne bi umorio držeći takvu kuglu osam ili čak dvanaest sati dnevno? Loše držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i ramena. Ako ste stalno pogrbljeni, tijelo će poravnati inače prirodna zakrivljenja vrata i donjih leđa, što pak može uzrokovati bolove i degenerativni artritis kralježnice. Zato nas yoga uči kako pravilno ispraviti kralježnicu i dugoročno značajno popravlja držanje tijela.
Pokretljivi zglobovi
Svaki put kad vježbate yogu, zglobove vodite kroz cijeli raspon pokreta. Tako možete spriječiti pojavu degenerativnog artritisa ili ublažiti bolesno stanje stiščući i “cijedeći” inače neaktivna područja hrskavice. Zglobna hrskavica je kao spužva; hranjive sastojke prima samo izmjenom tekućina – istisnemo staru da nova donese hranjive tvari. Bez pravilnog hranjenja, zanemareni dijelovi hrskavice izližu se poput starih kočnica i otvore put prema kosti koju su štitili.
Yoga kralježnicu čini vitalnom
Kičmeni diskovi – amortizeri između kralježaka koji se mogu prodručiti i stisnuti živce – vape za pokretom. Jedino tako dolaze do hranjivih sastojaka. Vježbate li uravnoteženo, znači s dovoljno pregiba natrag, naprijed i uvrtanja kralježnice, pomoći ćete svojim diskovima da ostanu pokretljivi, a upravo je to ono što se radi na bilo kojem satu yoge.
Yoga oživljava krvotok
Točnije, yogijske vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i stopalima. Stanice dobivaju više kisika. Venska krv uslijed torzija napušta unutrašnje organe, a kad izađemo iz položaja u organe navire krv puna kisika. Inverzije, poput stoja na glavi, rukama i ramenima odlijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu, i dalje prema plućima gdje uzimaju svjež kisik.
Otiču li vam noge zbog problema sa srcem i bubrezima, ovi položaji ili njihove prilagodbe mogli bi pomoći. Yoga također podiže razinu hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca koji donose kisik tkivima. Trombociti postaju manje ljepljivi, dok se broj proteina koji sudjeluju u formiranju krvnih ugrušaka smanjuje. Manje je vjerojatno da će nas zadesiti srčani i moždani udar – nisu li to sve odlične stvari?
Bolja linija
Više se kretati, manje jesti – reći će svi koji drže dijetu. Yoga može pomoći i s jednim i s drugim. Redovnom vježbom aktivirate tijelo i trošite kalorije, dok vas spiritualne i emotivne dimenzije vježbe mogu ohrabriti da probleme s jelom sagledate na dubljoj razini.
Manje stresa
Yoga snižava razinu kortizola. Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim situacijama, što privremeno jača imuni sustav. Ostane li kortizol povišen i poslije krizne situacije, može oslabiti imuni sustav. Kratak porast kortizola pomaže dugoročnom pamćenju, ali kronično visoke razine oslabljuju pamćenje i mogu dovesti do trajnih promjena u mozgu. Yoga je duboko meditativna praksa koja nas uči postojati u trenutku, otpustiti svakodnevne brige i stres te se bolje nositi sa nedaćama. Zbog toga dugoročnim prakticiranjem yoge ne činimo dobro samo svom fizičkom tijelu, već i svom umu.
