Kada se ulice i parkovi Japana oboje u ružičaste i bijele nijanse, jasno je da je stigla sezona sakure, odnosno cvjetanja cvijeta japanske trešnje – trenutak kada se čitava nacija okuplja u slavlju proljetne ljepote. No, ova tradicija nije samo običaj; ona je duboko ukorijenjena u japansku kulturu i povijest. Danas se za ovaj fenomen zna u cijelom svijetu, no znate li što on zapravo predstavlja te koju simboliku u Japanu ima?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ritual promatranja cvjetova, poznat kao hanami, ima svoje korijene još iz razdoblja Nara, oko 8. stoljeća naše ere, kada su Japanci slavili cvjetanje šljiva (ume). No, sve se promijenilo u 11. stoljeću, kada su plemići počeli veličati cvjetanje trešanja, a ne šljive, kao simbola profinjenosti i estetske ljepote. Sakura, trešnjin cvijet, je ubrzo postala puno više od lijepog prizora – postala je simbol prolaznosti života. U trenutku njezine raskoši, podsjeća nas na prolaznost vremena, koncept koji Japanci nazivaju mono no aware – osjećaj duboke emocije izazvane prolaznim ljepotama.
Do 15. stoljeća ovaj je ritual divljenja tom specifičnom cvijetu postao ritual ne samo za elitu, već za sveopće pučanstvo. Parkovi i vrtovi u velikim gradovima poput Tokija i Kyota postali su omiljena mjesta za okupljanje, druženje i uživanje u proljetnom spektaklu. Tada se rodila kultura opuštenih piknika ispod procvjetalih krošnji, s hranom, pićem i dobrom glazbom – običaj koji traje do danas.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ono što je nekada bilo čisto japanska tradicija, danas je globalni fenomen. Gradovi poput Washingtona D.C., gdje su japanske trešnje poklonjene kao simbol prijateljstva 1912. godine, također slave proljeće na isti način. Baš kao što latice sakure padaju na povjetarcu, tako i ovo proljetno slavlje donosi trenutke prolazne, ali nezaboravne ljepote. Bez obzira gdje se nalazili, duh hanamija uvijek možete osjetiti – dovoljno je samo stati, gledati i cijeniti trenutak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
