Osim predivnih turističkih lokacija diljem Hrvatske do izražaja sve više dolaze institucije i ljudi koji su motivirani da ojačaju vlastitu lokalnu zajednicu kroz kulturne i glazbene programe. Iako s glavnim fokusom na ljetnu seznu i ljetne programe, kultura u Hrvatskoj živi i djeluje sve intenzivnije tijekom cijele godine.
Posljednih godina Javna ustanova u kulturi HVAR 1612 postaje platforma za suvremeni kulturni dijalog uključujući lokalnu zajednicu i posjetitelje koji žele uživati, ali se i educirati o lokalnoj kulturi i baštini. Osnovana s ciljem upravljanja i oživljavanja jednog od najvažnijih spomenika grada, povijesnog hvarskog kazališta iz 1612. godine, ustanova je sve prepoznatljivija i po novim, dinamičnim programima koji privlače publiku.
Jednu od ključnih uloga u toj transformaciji ima Jelena Mićić, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica s vizijom. Kroz opširni intervju s Jelenom saznali smo detalje Hvar Summer Festivala te tajne dinamičnog rada u kulturnoj ustanovi.
- Ove godine proslavili ste godišnjicu rada Javne ustanove u kulturi HVAR 1612. Kako je vaše profesionalno iskustvo oblikovalo viziju i rad ustanove? Kako osmišljavate strategiju djelovanja ustanove?
Moje profesionalno iskustvo me na neki način vodilo prema ustanovi u kulturi. Tijekom godina rada u različitim segmentima kulturnog sektora i to od vođenja udruga i umjetničkih organizacija do rada u kreativnoj agenciji i međunarodnih projekta te otvaranja samostalnog obrta za umjetničku djelatnost – stekla sam poprilično široku perspektivu. To iskustvo mi je bilo neprocjenjivo, a uz poznavanje lokalne zajednice iz koje dolazim, omogućilo mi je da oblikujem početnu viziju ustanove. Naravno, ustanova u kulturi je ipak razina više od svega do sada i iziskivala je od mene dodatne edukacije te prilagodljivost i razumijevanje procesa rada institucija, što mi se ponekad činilo suludim i nemogućim…ali to je bilo samo na prvu.
Strategiju djelovanja naše ustanove osmišljavamo kroz promišljen i inkluzivan proces koji uključuje analizu potreba zajednice, praćenje kulturnih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini, evaluaciju postojećih programa te dijalog s relevantnim dionicima – zaposlenicima, suradnicima i publikom.
- Recite nam više o ključnim projektima prošle godine.
S početkom 2024. godine ustanova u kulturi HVAR 1612 započela je s pilot-programom namijenjenom djeci i mladima. Riječ je o kontinuiranom edukativnom programu gdje je u suradnji s odgojno-obrazovnim institucijama grada i otoka organiziran niz aktivnosti od kraja siječnja do sredine lipnja. Program je usmjeren na povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja te približavanju umjetnosti i kulture novoj, mladoj publici tj. stvaranju i odgoju nove aktivne publike.
Održano je 14 događanja (predstava, plesnih i likovnih radionica, koncerata, kvizova, okruglih stolova i neformalnih susreta) koji su uključili preko 600 djece i mladih iz Dječjeg vrtića Vanđela Božitković, Osnovne škole Hvar te Srednje škole Hvar i Jelsa, kao i članove udruge Perle, djece s posebnim potrebama. Hvarsko kazalište je u suradnji s Dramskim studijem mladih Hvar i Gradom Hvarom bilo i domaćinom 26. susreta profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade Assitej koji je u Hvaru ugostio 10 kazališta iz cijele Hrvatske s preko 150 sudionika i 600 gledatelja, djece i odraslih u publici.
Započeta je suradnja s Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika Split (HULU) obzirom da je HVAR 1612 službeno preuzela i izložbeni program u svojim prostorima. Suradnja je ostvarena da način da su odabrani umjetnici za izlaganje povezani s kustoskom sekcijom udruge. Na taj način je pružena prilika za nove suradnje mladih kustosa i umjetnika, nove izlagačke izazove u prostorima kojima ustanova raspolaže kao i za umrežavanje institucija i osiguravanje dugotrajne suradnje.
Ustanova je prošle godine samostalno provela i 63. izdanje Hvarskih ljetnih priredbi, od 21. lipnja do 9. rujna s ukupno 34 događanja (koncerti, predstave, mjuzikli, izložbe) i preko 4000 ljudi u publici.
Na međunarodnoj razini, osmišljena je i relizirana prva koprodukcija u sklopu programa – plesna predstava I Believe in the Legend of Love s belgijskim kazalištem Jan Fabre / Troubleyn. Neposredno pred premijeru, u Hvarskom kazalištu održana je i petodnevna međunarodna radionica za plesače i glumce koju su vodili Jan Fabre i Ivana Jozić.
Nastavljena je uspješna suradnja s udrugom Festival mediteranskog filma Splita, gdje je potrebno posebno istaknuti program Kino u kazalištu s ciljem da se od jeseni 2024. godine odvijaju kontinuirane projekcije filmova za djecu i odrasle u Hvarskom kazalištu.
Jesen je nastavljena suradnjom s udrugom mladih glazbenika Glazbeni studio Hvar na programu Veneranda Winter Vibes koji u zatvorenom prostoru Venerande započeo s nizom aktivnosti koncerata, stand-upa, glazbenih kvizova koji su se nastavili i u 2025. godini. Program je namijenjen prije svega mlađoj populaciji grada i otoka Hvara, ciljanoj skupini do 30 godina s ciljem osiguravanja aktivnosti u vansezonskom periodu, na način da se kreira nov alternativan prostor za izvedbe.
Sa svim nabrojanim projektima prošle godine, nastavljamo i dalje, kroz 2025.
- Na koje sve načine surađujete s lokalnom zajednicom kako bi promovirali svijest o kulturi?
Suradnja s lokalnom zajednicom je ključan dio našeg rada i sustavno radimo na tome.
Možda će čak zvučati istrošeno, ali doista to činimo na sve moguće načine. Jer ako nemamo podršku zajednice, puno je teže. Razvijamo programe za različite dobne i interesne skupine – od radionica za djecu i mlade, preko edukativnih sadržaja za škole, do programa za starije sugrađane. Uključujemo lokalne umjetnike i udruge.
A kada kažem da koristimo sve metode, mislim od komunikacije s roditeljem koji je doveo dijete ne radionicu ili predstavu u kazalište, do kratke interakcije s prolaznikom dok postavljate plakat ili banner po gradu ili pak interakcije s prijateljima na kavi kada im objašnjavate mjesečni program.
Tu su i danas neizostavne društvene mreže putem kojih nastojimo zajednicu osvijestiti što sve naša ustanova u kulturi radi.
Mi kao djelatnici u kulturi često mislimo da naša publika najnormalnije poznaje sve programe i aktivnosti koje provodimo te podrazumijevamo da je njima to poznato i poprilično jasno. Ispostavi se da nije baš tako, pogotovo ako je riječ o nečemu novom kao što je naša ustanova. Stoga je potrebno uložiti dodatan trud na tom polju.
- Kako vidite ulogu kulturne institucije u oblikovanju kulturne scene, ali i turizma na Hvaru?
Uloga kulturne institucije u gradu Hvaru višeslojna je i strateški važna — ne samo u oblikovanju lokalne kulturne scene, već i u kreiranju prepoznatljivog identiteta grada kao kulturno-turističke destinacije. Kultura ima ogroman potencijal u turizmu, posebno u destinaciji poput Hvara koja već ima svoj status te se turizam u njemu organizirano odvija već više od 157 godina.
Kvalitetan kulturni program može privući posjetitelje koji traže više od sunca i mora te ojačati imidž Hvara kao mjesta koje nudi autentična, sadržajna i poticajna iskustva. Kulturna ustanova u tom smislu postaje most između lokalne zajednice i posjetitelja.
U ovom scenariju jako je važna sinergija svih dionika. Takve primjere dobre prakse u Hrvatskoj imamo, dakle znači da je moguće i realno. Čini mi se samo da u Hvaru možda još uvijek nije dovoljno prepoznat ovaj potencijal.
- Osjetite li da vaš rad i djelovanje ustanove utječu na kulturnu scenu diljem Hrvatske? Na koje načine?
Svi smo dio iste kulturne mreže, a Hrvatska je mala zemlja, tako da sigurno djelujemo jedni na druge. Kvalitetni programi, umjetnici i kolektivi se prepoznaju u našoj zajednici. Smatram da je važno surađivati i komunicirati međusobno te moram napomenuti da su druge kolegice i kolege ravnatelji tijekom mog početka uvijek bili spremni pomoći – što mi je bilo važno i hvala im na tome.
A naše, Hvarsko kazalište fenomen je važan na nacionalnoj razini tako da je svima uvijek drago doći u Hvar, a pogotovo nastupati na sceni najstarijeg javnog kazališta u Europi. Osjećaj je poseban i svečan. Za onoga tko je na sceni, ali i za publiku. Tako da nam umjetnici odlaze s predivnim osjećajem s otoka i takvo iskustvo dijele s drugima koji vrlo rado žele nastupati u hramu hvarske kulture kako ga od milja volimo nazivati.
- Postoje li planovi o širenju programa, formiranje novih kulturnih programa?
Naravno da ima… U današnjem vremenu sve se toliko mijenja da treba biti adaptivan, a i učimo po principu osluškivanja i po reakcijama publike.
U fazi smo i izrade kulturne strategije grada Hvara koja do sada nije postojala, a koja uključuje evaluaciju postojećih programa i uvođenje novih, sukladno dostupnim sredstvima i prioritetima kulturne politike.
- Koji su ciljevi ustanove za ovu godinu?
Ciljevi naše ustanove za ovu godinu usmjereni su na jačanje kvalitete programa – prvenstveno mislim na veću interaktivnost i uključivanje publike u procese stvaranja i odlučivanja. Potom povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja – gdje dio programa želimo provoditi s osobama s invaliditetom, ali i proširiti aktivnosti izvan sjedišta ustanove, u suradnji s udrugama i školama na otoku. Već smo počeli raditi na ovom elementu, voljela bih da do kraja godine u potpunosti i zaživi. Cilj je svakako jačati kapacitete ustanove – kroz dodatnu edukaciju zaposlenika, apliciranje na domaće i europske natječaje te, uz podršku Grada započeti obnovu uredskih prostora ustanove.
- Recite nam više o ovogodišnjem programu Hvar Summer Festivala.
Hvar Summer Festival, odnosno Hvarske ljetne priredbe, kojima će ova godina biti 64. izvedba od njihovog utemeljenja, su više od „samo“ nekog festivalskog đira. Od svog osnutka 1961. godine održavale su se u organizaciji tadašnje Mjesne zajednice Hvar; 1974. – 2015. godine priredbe je dugi niz godina osmišljavao i realizirao prof. Milan Lakoš koji je postavio temelje ovih prirebi na umjetničko-kulturnim događanjima, a nakon njegovog umirovljenja to je preuzeo Odsjek za kulturu i odnose s javnošću Grada Hvara, točnije Katija Vučetić.
Velika je odgovornost bila preuzeti „štafetu“ i time odgovornost kad smo kolega Jure Radnić 2018. godine preuzeli organizaciju festivala. S mladim snagama, dobio je i dašak novosti koje smo uobličili s pop-rock-etno koncertima renomiranih hrvatskih, ali i regijskih izvođača. Tako ove godine uz renomirane glazbenike klasične glazbe, poput Notus Quinteta, Martine Filjak i Monike Leskovar, Vasila Hadžimanova, i brojnih drugih imamo i plesne predstave Othello i All’arme, ali nudimo i taj „twist“ s poznatim izvođačima poput Harija Rončevića, Vanne, Gorana Bare i Majki te neizostavni Božo Vrećo i Rundek.
Umjetnost i izložbe su nešto što zaista njegujemo gotovo cijele godine pa su tako s nama i Goran Tomčić, Dražen Pejković, Ana Kovačić, Natalia Borčić Peuc i drugi umjetnici koji će svojim izložbama u našim povijesnim i impozantnim prostorima, koji su ujedno i spomenici u kulturi, upotpuniti ovo ljeto.
Iako smo uzbuđeni pokazati svim našim sugrađanima, ali i turistima na čemu smo to cijele godine radili želeći im pružiti pravi ljetni šušur u kojem svatko može pronaći nešto za sebe i zabaviti se, posebno nas veseli samo otvorenje Hvar Summer Festivala jer nas očekuje spektakl koji je do sad viđen samo u većim gradovima Hrvatske. Otvorenje 64. Hvarskih ljetnih priredbi održat će se 21. lipnja 2025., na Svjetski dan glazbe u 21:30 na Trgu sv. Stjepana, koji se tom prigodom pretvara u spektakularnu pozornicu gdje će se, uz nastup Festivalskog orkestra uz dirigenta Matiju Fortunu i vrhunskih solista, odvijati impresivan 3D mapping na spomenike Lođu i Leroj, posebno osmišljen za ovu priliku od strane umjetnika Ivana Marušića Klifa. Sinkronizacijom glazbe i svjetla stvorit će se dojmljivo audiovizualno iskustvo koje spaja klasičnu glazbu i suvremenu tehnologiju na jednom od najljepših mediteranskih trgova.
- Što vas je osobno privuklo da se iz Zagreba preselite te radite i stvarate na Hvaru?
Rođena sam i odrasla na otoku i premda me obrazovanje vodilo prvo u Split, a potom u Zagreb i šire nekako sam uvijek ostajala povezana s otokom. Otok ima svoju čar, a pogotovo Hvar. Nakon fakulteta ostala sam raditi u Zagrebu, ali poprilično freelancerski i na različite vrste ugovora – kako to u kulturi često biva, tako da sam ljeti mogla dolaziti na otok s kojim poveznica nije nikad nestala. Potom je 2017./2018. došla i suradnja na Hvar Summer Festivalu s kolegom Jurom Radnićem što me dodatno vezalo za Hvar. Kada se otvorila prilika za radom u Ustanovi ne mogu reći da je odluka bila laka, ali privukla me želja za postavljanjem „temelja“ i kreiranjem pozitivnih stvari, i to jedne ovako značajne institucije kao što je ustanova u kulturi, i to u vlastitom gradu! I tako je sve krenulo…
- Kako izgleda vaš radni dan?
Teško je definirati moj radni dan jer je svaki poprilično dinamičan i raznolik, nema pravila i taj dio mi se sviđa! Svakako ovisi i o periodu godine, da li je riječ o ljetu ili zimi jer ipak je ljeti veća koncentracija posla – posebno jer su nam spomenici kulture tada otvoreni za posjetitelje, a i u samom gradu je užurbanije. Nekada je to više uredski posao kada je potrebno zaroniti u čisto birokratske poslove ili isključivo rad na računalu, a ponekad dan donese terenski rad ili rješavanje poteškoća oko same provedbe programa u našim prostorima.
Moram priznati da se moj radni dan mijenjao kako se tim ustanove proširivao i posebno mi je drago da tim ustanove raste jer dobar tim je iznimno važan.
- Na što posebno obraćate pažnju u radu u kulturi? Što vas motivira?
Pažnju u svom radu stavljam na na relevantnost i dakako kvalitetu programa i aktivnosti koju naša ustanova provodi, a publika to prepoznaje i cijeni.
Motivira me mogućnost stvaranja prostora za dijalog, inspiraciju i zajedništvo. Kultura ima snagu mijenjati stvari. Primjer nam je u kući, u Hvarskom kazalištu kojeg je 1612. osnovao knez Pietro Semitecolo. Vizionar svojeg vremena koji je smatrao da kultura može ujediniti grad Hvar, pružiti mu odskočnu dasku i pogurati ga kada klima u gradu i šire nije bila najidealnija.
Motiviraju me i reakcije publike od najmlađih do onih najstarijih, kao i promjene koje vidimo u lokalnoj zajednici, a rezultat su naših programa i aktivnosti. Nisu brze, ali ih ima i ne treba odustajati. Sigurna motivacija su umjetnici i kolektivi s kojima surađujemo, njihova strast i vizija ne mogu druge ostaviti ravnodušnima.
- Imate li neostvareni umjetnički ili profesionalni cilj koji želite ostvariti u budućnosti, možda baš kroz rad HVAR 1612?
Teško pitanje. (smijeh) Smatram da Hvar ima ogroman potencijal i uz cjelovitu obnovu spomenika poput tvrđave Fortica te kompleksa utvrde Veneranda, koje Grad Hvar ima u planu, može postati još atraktivniji i ponuditi više kako lokalnom stanovništvu tako i posjetiteljima. Uz to je vezan i moj profesionalni cilj gdje mi je važno snažnije pozicionirati Hvar kao kulturno relevantno odredište te ga uključiti u međunarodne suradnje. Vjerujem da smo na dobrom putu!
- Što bi poručili svima koji djeluju u kulturi i turizmu – kao djelatnicima, ali i publici.
U kulturi često radimo u uvjetima koji nisu idealni ili smatramo da nas se ne shvaća ozbiljno na više razina, ali naš rad ima smisao, vrlo je važan i ima dugoročan utjecaj. Djelatnicima u turizmu bih poručila da prepoznaju saveznika u kulturi, kulturnim sadržajima kao i djelatnicima jer su nužni za razvoju kvalitetne destinacije. Samo zajedničkim radom možemo kreirati kvalitetne i uspješne priče.
