Koje su to popularne „dijete“ i koju odabrati?

Piše: Tomislav Vulić, instruktor fitnessa

S obzirom na to da nam je došlo toplo proljetno vrijeme, mnogi bi mogli ovih dana odlučiti krenuti na različite „dijete“ i mijenjati način prehrane kako bi smršavili i postigli svoju idealnu figuru za ljeto. Iako je ova godina specifična i ne znamo koliko ćemo vremena provesti na plaži, svi se nadamo da ćemo ipak vidjeti malo mora. Upravo zato sam pripremio pregled različitih načina prehrane kako biste lakše donijeli svoju odluku i uvidjeli što bi za vas moglo funkcionirati.

Ketogena prehrana

Ketogena prehrana je prehrana s vrlo malo, odnosno nimalo ugljikohidrata. Cilj je doći u stanje „ketoze“, odnosno natjerati naše tijelo da proizvodi ketone koji su alternativno gorivo za naše tijelo kada nema ugljikohidrata. Količina kalorija unesenih iz ugljikohidrata trebala bi biti do 5%, a koliko treba da se dođe u stanje ketoze je individualno, nekome može trebati dva dana, a nekome duže.

Dopuštene namirnice kod ovakvog načina prehrane su: sve vrste mesa, riba i morskih plodova, jaja, orašasti plodovi i sjemenke (ograničene količine), lisnato povrće (zelena salata, kelj, špinat, blitva…), različite vrste ulja (maslinovo, kokosovo, bučino…), punomasni mliječni proizvodi u ograničenim količinama (maslac, vrhnje, tvrdi sirevi…). Zabranjene namirnice su sve one s većom količinom ugljikohidrata, odnosno: žitarice, krumpir, kruh, voće, povrće koje sadrži veće količine ugljikohidrata, namirnice koje sadrže šećer… Što se izbora pića tiče, dopuštena je voda, mineralna voda, čajevi bez dodanih šećera, kava bez šećera i bez ili s jako malo mlijeka, sokovi bez šećera…

Ovaj način prehrane zahtjeva veliku razinu discipline jer pogrešan izbor namirnice ili samo veća količina određene namirnice mogu dovesti do toga da izađemo iz stanja ketoze.

LCHF prehrana

LCHF (Low Carb High Fat) je, kao što ime kaže, način prehrane sa smanjenom razinom ugljikohidrata. Za razliku od ketogene prehrane, količina ugljikohidrata koja je dopuštena nije strogo određena. Što se namirnica tiče, u slučaju LCHF uglavnom su dopuštene sve vrste povrća, voća i mahunarki, dok se eliminiraju žitarice, šećeri i ostala procesuirana hrana. Ovo je manje ekstreman način prehrane od ketogene prehrane te će vjerojatno mnogima, zbog manje zabranjenih namirnica, puno bolje odgovarati te će se biti lakše pridržavati.

Paleo prehrana

Paleo prehrana temelji se na teoriji da bismo trebali jesti što bliže našim precima i to prije poljoprivredne revolucije, odnosno kada smo hranu sami lovili. Prema teoriji ove prehrane dopuštene namirnice bile bi meso goveda sa svježih pašnjaka, riba i morski plodovi, jaja, orašasti plodovi i sjemenke, svježe voće i povrće, različite vrste ulja (maslinovo, kokosovo, konopljino…). Zabranjene namirnice bile bi žitarice, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi, krumpiri, rafinirani šećer i ulja, procesuirana hrana i sol.

Ovaj način prehrane također zahtjeva izrazitu disciplinu jer je lista zabranjenih namirnica prilično velika i teško se pridržavati se toga.

 „Raw food“ prehrana

„Raw food“ prehrana, kao što vjerojatno možete naslutiti, oblik je prehrane koji zagovara jedenje isključivo hrane koja nije termički obrađena. Hrana se jede u svom izvornom, prirodnom obliku. Hrana koja se jede su većinom voće, povrće, orašasti plodovi i sjemenke, ali također postoje i druge vrste hrane u prirodi koje su dopuštene kao što su alge, jestive gljive, korovi, itd.

Veganska prehrana

Veganska prehrana podrazumijeva ne konzumiranje mesa, ribe ni morskih plodova. Većina vegana ne konzumira ni druge namirnice životinjskog podrijetla kao što su jaja, mlijeko, mliječni proizvodi pa čak niti med. Poznato je da većina vegana izbjegava nošenje obuće i odjeće od životinjske kože, perja, svile i krzna. Veganska se prehrana razlikuje od vegetarijanske jer vegani za razliku od vegetarijanaca ne konzumiraju niti jedan proizvod životinjskog podrijetla.

Temelj veganske prehrane svakako bi bile žitarice, voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, tofu, tempeh, seitan, biljna mlijeka (bademovo, sojino, kokosovo, rižino…), kokosovo ulje…

Koju prehranu izabrati za sebe?

Postoje različite vrste prehrana te zasigurno neće svaka odgovarati svakome. Ono što je ključno jest da pri donošenju odluke o tome kako ćete se hraniti ne povodite se onime što je popularno te da ne odabirete neki način prehrane samo zato što se vaš najdraži „celebrity“ tako hrani. Također, prije donošenja odluke detaljno proučite benefite i nedostatke tog načina prehrane. Ono što bih svakako savjetovao je da se savjetujete s nutricionistom koji će vam pomoći odrediti način prehrane koji bi za vas bio najbolji. Nutricionisti su ljudi koji se školuju kako bi mogli pomoći organizirati prehranu pojedinca i povećati njenu kvalitetu, smanjujući tako rizike obolijevanja od različitih bolesti. Upravo zato, kada je riječ o prehrani, preporučujem posjet nutricionistu, a ne kupovinu plana prehrane od Instagram influencera.

Autor: Tomislav Vulić, instruktor fitnessa, vulefitness.com 

FotoPexels
Zdravlje Fitness Koje su to popularne „dijete“ i koju odabrati?

Facebook

84,815ObožavateljiLajkaj

instagram