Kako djeci objasniti što se jučer dogodilo?

Kako točno trebate postupiti ako se vaše dijete boji?

Datum s oznakom 22. ožujka probudio je Zagreb snažnim potresom u ranim jutarnjim satima dok nam je sami kraj 2020. godine pokazao da može još gore – Petrinju i Sisak te okolna mjesta pogodio je snažan razorni potres gotovo 30 puta jači od onog zagrebačkog.

Na situaciju s korona virusom koja nam je promijenila način života stigao je i strah od novih podrhtavanja tla. Okolnosti na koje je malo tko mogao računati prije nekoliko dana dovele su nas do novootkrivene snage, zajedništva, ali i pojačanog osjećaja straha i panike. Prije nego što se krenete kriviti za negativne osjećaje koji se javljaju i koje možete očekivati u narednim danima, morate imati na umu da je to sasvim normalno i očekivano u ovakvim izvanrednim situacijama koje mijenjaju život kakvi smo poznavali (i kojem se veselimo jednom kad ovo sve prođe).

 

View this post on Instagram

 

A post shared by B R O O K & P E O N Y (@brookandpeony) on

Osim nas starijih koji također moramo paziti na svoje mentalno zdravlje, tu su i oni najmanji koji još nemaju razvijene tehnike i alate za objasniti izvanredne situacije koje se događaju. Zagrebačko psihološko društvo na svojim je stranicama naznačilo nekoliko smjernica koje će vam pomoći u načinu kako pristupiti djeci. Pročitajte ih u nastavku i za više korisnih savjeta pratite ih na službenoj Facebook stranici;

Djeci koja se boje treba:

1. Fizička blizina bliskih ljudi kako bi se povratio narušen osjećaj sigurnosti.

2. Dovoljno vremena i prostora da prepričavaju, crtaju i kroz igru prožive to što se dogodilo.

3. Pomoć odraslih da događaj integriraju u cjelovitu priču tako da im daju riječi tamo gdje ih dijete nema, a kako bi objasnili što se dogodilo.

4. Pomoć odraslih pri povezivanju osjećaja, misli i osjeta u tijelu (npr. “Čujem da su ti se tresle noge jer te bilo strah kada si pomislila da nećeš moći izaći iz prostorije.”)

4a. Normalizacija (“Čujem da su ti se tresle noge jer te bilo strah kada si pomislila da nećeš moći izaći iz prostorije. Sada su tvoje noge opet dobro, na sigurnom si i sve je u redu.”)

5. Omogućiti kontakte s prijateljima i važnim ljudima.

6. Omogućiti distrakciju od teških sadržaja kroz igru, zabavu, crtiće, filmove i igrice.

Djeci koja se boje ne treba:

1. Slušanje razgovora odraslih o teškom događaju.

2. Praćenje vijesti i pogotovo gledanje videa i fotografija potresom pogođenih ljudi i objekata.

3. Opsežno objašnjavanje koje nadilazi njihove kapacitete da razumiju (jer to samo daje dodatnog materijala za fantazije i strahove).

4. Pretjerano umanjivanje ali i preuveličavanje događaja.

5. Dodatno zastrašivanje.

Zdravlje Jolie mama Kako djeci objasniti što se jučer dogodilo?

Facebook

84,817ObožavateljiLajkaj

instagram