Postoje putovanja nakon kojih se vratimo s fotografijama, suvenirima i stotinama priča koje ćemo prepričavati godinama. A postoje i ona nakon kojih se vratimo s osjećajem da se u nama nešto pomaknulo. A najbolje je kada se to dvoje spoji u jedno! Možda smo postali malo otvoreniji, možda smo počeli drugačije gledati na vlastite probleme, možda smo shvatili koliko nam zapravo treba malo ili koliko smo dugo živjeli na autopilotu.
Upravo je taj drugi aspekt putovanja posebno zanimljiv psiholozima. Putovanje nije samo fizičko premještanje iz jednog mjesta u drugo. Kada napustimo poznato okruženje i susretnemo se s drugačijim ljudima, jezicima, običajima i načinima života, naš mozak dobiva priliku izaći iz uobičajenih obrazaca. I premda nije svako putovanje automatski transformativno, istraživanja sugeriraju da iskustva koja uključuju novost, kulturnu različitost, fizičku aktivnost i društvene kontakte mogu imati pozitivan učinak na dobrobit i osobni razvoj.
Kada izađemo iz poznatog, moramo početi razmišljati drugačije
Kod kuće većinu svakodnevnih stvari radimo gotovo automatski. Znamo kojim putem idemo na posao, gdje kupujemo kavu, kako funkcionira javni prijevoz, što očekivati od ljudi oko sebe i kako izgleda naš tipičan dan. Na putovanju se taj automatizam prekida.
Odjednom moramo pročitati jelovnik na nepoznatom jeziku, snaći se u gradu u kojem nikada prije nismo bili, razumjeti lokalne običaje ili pronaći način komunikacije s nekim tko ne govori naš jezik.
Čak i sasvim male situacije traže od nas prilagodbu. A upravo je kognitivna fleksibilnost jedna od sposobnosti koju takva iskustva mogu poticati. Umjesto da uvijek koristimo isti način rješavanja problema, prisiljeni smo razmišljati: ‘Dobro, ako ovo ovdje ne funkcionira, što mogu napraviti drugačije?’
I možda upravo zato putovanja često ostavljaju osjećaj da smo se vratili malo snalažljiviji i sigurniji u sebe.
Upoznavanje drugih kultura mijenja i naše vlastite perspektive
Jedna od najvrjednijih stvari koje možemo dobiti putovanjem jest spoznaja da način na koji mi živimo nije jedini mogući način života. Kada provedemo nekoliko dana ili tjedana u drugoj zemlji, počinjemo primjećivati stvari koje smo kod kuće uzimali zdravo za gotovo. Kada ljudi jedu, rade, odmaraju se, druže i provode vrijeme s obitelji na potpuno drugačiji način, postaje nam jasno koliko je naš vlastiti život oblikovan kulturom u kojoj smo odrasli.
To ne znači da ćemo nakon svakog putovanja promijeniti svoje vrijednosti. Upravo suprotno – ponekad ćemo se vratiti još sigurniji u ono što nam je važno. Istraživanja o putnicima povezuju određene osobine, poput otvorenosti prema iskustvima, s različitim aspektima putničkog iskustva i psihološke dobrobiti.
Putovanje nas može učiniti otvorenijima
U psihologiji osobnosti otvorenost prema iskustvu jedna je od velikih pet dimenzija osobnosti. Povezuje se sa znatiželjom, imaginacijom, interesom za nove ideje i spremnošću da istražujemo ono što nam nije poznato.
Zanimljivo je da istraživanja o putovanjima i kreativnosti upravo ističu važnost novih i neuobičajenih iskustava te otvorenosti prema iskustvu. Drugim riječima, putovanje može biti posebno poticajno kada mu pristupamo sa znatiželjom, a ne samo s idejom da na drugom kraju svijeta rekreiramo isti život koji imamo kod kuće.
Zato možda nije slučajno da se upravo s putovanja često vraćamo s novim idejama. Novi interijeri, arhitektura, hrana, glazba, moda, razgovori i svakodnevne navike drugih ljudi postaju svojevrsni materijal iz kojeg naš mozak može stvarati nove poveznice.
Najvrjednije putovanje možda je ono na kojem malo izađemo iz svoje zone komfora
Naravno, postoji velika razlika između putovanja na kojem se osjećamo potpuno sigurno i onoga na kojem moramo malo improvizirati. To ne znači da bismo se trebali namjerno dovoditi u stresne ili neugodne situacije. Ali upravo mala doza neizvjesnosti može biti korisna. Izgubiti se u stranom gradu, naručiti nešto što nikada prije nismo probali, razgovarati s lokalcem, sami otići na izlet ili se pokušati sporazumjeti bez poznavanja jezika – sve su to male situacije u kojima shvaćamo da možemo više nego što smo mislili. A kada se vratimo kući, taj osjećaj može ostati s nama.
Putovanja nam daju i rijetku priliku da se odmaknemo od vlastitog života
Jedna od najvećih vrijednosti putovanja možda uopće nema veze s destinacijom. Kada se fizički udaljimo od svakodnevice, lakše možemo pogledati vlastiti život izvana. Posao, odnosi, navike i problemi koji su nam se kod kuće činili ogromnima odjednom dobivaju drugačiju perspektivu.
Istraživanja o godišnjim odmorima pokazuju da odmak od posla i svakodnevnih stresora može pozitivno utjecati na dobrobit, iako se dio tih učinaka nakon povratka u rutinu s vremenom smanjuje. Zato nije neobično da upravo na putovanju donesemo neke važne odluke. Kada smo izvan uobičajenog okruženja, lakše čujemo vlastite misli.
Ne moramo otići na drugi kraj svijeta
I tu je možda najljepši dio cijele priče. Psihološka vrijednost putovanja ne ovisi nužno o broju prijeđenih kilometara. Daleko putovanje može donijeti izrazito puno novih podražaja i kulturnih iskustava, ali i nekoliko dana u potpuno novom gradu, regiji ili zemlji može napraviti sličnu stvar – ako smo spremni zaista je istražiti.
Ključ nije samo u tome koliko smo daleko otišli, nego koliko smo se otvorili onome što tamo pronađemo.
Ako cijelo putovanje provedemo u hotelu, jedemo hranu koju poznajemo i izbjegavamo sve što je drugačije, propustit ćemo dio onoga što putovanje može ponuditi. Ako pak pokušamo upoznati lokalnu kulturu, razgovarati s ljudima, probati nešto novo i promatrati kako drugi ljudi žive, iskustvo postaje puno dublje.
