Budite li se iscrpljeni čak i nakon noći koja je, barem na papiru, trebala biti dovoljna za odmor? Muče li vas učestale glavobolje, pad koncentracije ili neobjašnjiva pospanost tijekom dana? Takve tegobe često automatski pripisujemo ubrzanom tempu života, stresu i kroničnom umoru koji dolazi s prenatrpanim rasporedima. No, iza njih se ponekad krije i medicinski uzrok koji se može prepoznati i uspješno tretirati. Jedan od njih je i apneja, poremećaj spavanja koji je mnogo češći nego što se na prvu čini, a koji može značajno utjecati na kvalitetu života, često tiho i neprimjetno.
U razgovoru s doc. dr. sc. Borisom Filipovićem, dr. med,. iz klinike LF Medical, koja se, među ostalim, bavi dijagnostikom i liječenjem poremećaja disanja tijekom spavanja, detaljnije smo istražili što se zapravo događa u tijelu kada se pojavi apneja, kako je razlikovati od bezazlenog hrkanja te koji su prvi znakovi na koje treba obratiti pažnju. Dotaknuli smo se i mogućih dugoročnih posljedica, ali i suvremenih metoda liječenja koje danas omogućuju kvalitetniji san i bolju kvalitetu života.
Apneja je poremećaj spavanja kod kojeg tijekom noći dolazi do privremenih prekida disanja. Ti prekidi mogu trajati nekoliko sekundi, ali se često ponavljaju , ponekad i desetke puta na sat, što znači da tijelo i mozak kontinuirano ostaju bez dovoljne količine kisika.
Na prvu, granica između apneje i hrkanja mnogima nije sasvim jasna i upravo tu često nastaje problem. Dok se hrkanje nerijetko doživljava kao bezazlena (i pomalo iritantna) navika, apneja je ozbiljan poremećaj koji može imati značajan utjecaj na zdravlje.
Kako objašnjava doc. dr. sc. Boris Filipović, dr. med. iz LF Medical, apneju je najlakše zamisliti kao trenutke u kojima tijelo tijekom sna doslovno “zaboravi disati”. „Zamislite da tijekom noći vaše tijelo i mozak povremeno zaborave disati. Znam da zvuči dramatično, no upravo to je apneja. Apneja u snu znači da disanje privremeno prestaje jer zrak ne može prolaziti kroz dišni put koji se djelomično ili potpuno zatvara. Takvi prekidi mogu se događati desetke puta na sat, što dovodi do smanjenja kisika u krvi, razbijenog sna i kroničnog umora“, ističe.
Upravo zbog toga simptomi poput jutarnjih glavobolja, izražene dnevne pospanosti i pada koncentracije nisu nimalo bezazleni. Ako se stanje ne prepozna na vrijeme, dugoročno može povećati rizik od povišenog krvnog tlaka, srčanih i moždanih bolesti, aritmija, pa čak i depresije ili dijabetesa.
S druge strane, hrkanje ima drugačiju pozadinu. Riječ je o zvuku koji nastaje vibracijom mekih tkiva u grlu kada je dišni put sužen, no disanje se pritom ne prekida i razina kisika ostaje stabilna. „Kod običnog hrkanja nema prekida disanja pa ga češće smatramo socijalnim nego zdravstvenim problemom“, pojašnjava dr. sc. Filipović, uz važnu napomenu da glasno hrkanje praćeno gušenjem, zadihanošću ili ekstremnom pospanošću ipak može upućivati na apneju.
Iako se i hrkanje može liječiti, apneja zahtijeva ozbiljan pristup, pravovremenu dijagnostiku i adekvatnu terapiju.
Kako prepoznati je li riječ o apneji?
Apneja se često razvija postupno i može dugo prolaziti neprimijećeno, ali tijelo ipak šalje jasne signale na koje vrijedi obratiti pažnju, kako tijekom noći, tako i tijekom dana.
Kako ističe doc. dr. sc. Boris Filipović iz LF Medical:
„Najčešći znakovi na koje treba obratiti pažnju definitivno su glasno, kronično hrkanje, pauze u disanju koje uglavnom prvo primijeti partner te noćno gušenje ili naglo buđenje s osjećajem nedostatka zraka. Dnevni simptomi uključuju izraženu pospanost, jutarnje glavobolje, uporan umor unatoč dovoljno sna, pad koncentracije i razdražljivost. Ako ste se prepoznali u nekim od ovih simptomima, bilo bi dobro da se javite liječničku pošto neliječena apneja dugoročno može imati zaista ozbiljne posljedice za kardiovaskularno zdravlje.“
Uz same simptome, postoje i određeni čimbenici koji mogu povećati rizik za razvoj ovog poremećaja i često su kombinacija životnog stila i individualnih fizioloških karakteristika.
„Rizik od apneje veći je kod osoba s viškom kilograma, osobito kod osoba koje imaju masne naslage oko vrata jer to dodatno može suziti dišne putove. Također, anatomija tijela, kao što su povećani krajnici ili veliki jezik, može biti faktor. Odrasli muškarci češće obolijevaju, ali ni stariji ljudi, pušači i oni s obiteljskom poviješću problema sa spavanjem nisu izuzetak. Alkohol i sedativi mogu dodatno pogoršati stanje pa je jako važno paziti na sve ove faktore kako bi san i zdravlje ostali sigurni.“
Kada postoji sumnja na apneju, važno je napraviti pravovremenu i preciznu dijagnostiku jer upravo ona određuje daljnje korake i odabir terapije. Proces je danas prilično jasan i prilagođen svakom pacijentu, ovisno o simptomima i njihovoj izraženosti.
„U poliklinici najprije kroz razgovor i pregled procijenimo simptome i stanje dišnih putova, a zatim, po potrebi, upućujemo na cjelonoćno snimanje sna gdje pratimo disanje, razinu kisika i rad srca. Kod blažih tegoba često je dovoljno i kućno testiranje. Tada na temelju svih dobivenih nalaza određujemo težinu apneje i predlažemo terapiju koja je u potpunosti prilagođena svakoj osobi koja nam se obrati za pomoć.“, objašnjava doc. dr. sc. Boris Filipović.
Upravo zato dijagnostiku ne treba odgađati jer neliječena apneja s vremenom može imati puno šire posljedice od samog lošeg sna.
„U našoj praksi često naglašavamo upravo to da apneja nije samo ‘hrkanje’ već stanje koje, ako se ne liječi, može imati ozbiljne posljedice za cijeli organizam. Dugoročno povećava rizik od povišenog krvnog tlaka, srčanih aritmija, infarkta i moždanog udara, ali i dovodi do kroničnog umora, slabije koncentracije i promjena raspoloženja. Pacijenti nam se često javljaju zbog iscrpljenosti i dnevne pospanosti, što ako se zanemari, može povećati i rizik od nesreća. Ukratko, tijelo se svake noći bori s manjkom kisika, a to s vremenom značajno može narušiti zdravlje i kvalitetu života.“
„Kronično prekidan i nekvalitetan san te pad kisika u krvi stvarno utječu na mozak“
U vremenu u kojem se sve češće govori o mentalnom zdravlju, anksioznosti i kroničnom umoru, lako je zaključiti da su uzroci isključivo psihološki ili posljedica svakodnevnog stresa. No, ono što često zanemarujemo jest koliko snažan utjecaj na naše raspoloženje, koncentraciju i opće mentalno stanje ima kvalitetan san. Kada je on dugoročno narušen, posljedice se ne zadržavaju samo na fizičkom umoru, već se vrlo brzo prelijevaju i na mentalno zdravlje.
„Apsolutno, i to češće nego što ljudi misle. U našoj praksi često vidimo kako kronično prekidan i nekvalitetan san te pad kisika u krvi stvarno utječu na mozak. Pacijenti nam dolaze zbog problema s koncentracijom i zaboravljivošću, a nerijetko se javljaju i anksioznost, razdražljivost ili simptomi depresije. Često dugo traže objašnjenje u ‘psihičkom umoru’, ne sluteći da je zapravo pravi uzrok njihova stanja poremećaj disanja tijekom sna.“, otkrio nam je doc. dr. sc. Boris Filipović.
Dobra vijest je da se apneja danas može vrlo uspješno liječiti i to uz pristup koji je sve više personaliziran, precizan i prilagođen svakodnevnom životu pacijenta. Ne postoji jedno univerzalno rješenje, već se terapija bira ovisno o uzroku i težini stanja, što u praksi daje najbolje rezultate.
Kako ističe doc. dr. sc. Boris Filipović, „danas apneju liječimo vrlo ciljano i s odličnim rezultatima, ali uvijek individualno“, pri čemu standard liječenja uključuje CPAP uređaj, kirurške zahvate i zubne udlage.
CPAP se pritom smatra zlatnim standardom terapije jer pomoću tlaka održava dišne putove otvorenima i omogućuje kontinuiran protok zraka tijekom sna. „U našoj praksi kod umjerene i teške apneje najčešće koristimo CPAP uređaj koji tijekom sna drži dišni put otvorenim“, dodaje.
Kod blažih oblika često se primjenjuju jednostavnija rješenja, poput intraoralnih udlaga, regulacije tjelesne težine ili zahvata usmjerenih na konkretan anatomski uzrok. Udlage se posebno ističu kao učinkovita alternativa kod pacijenata kod kojih je problem povezan s bazom jezika koja tijekom spavanja zapada unatrag.
Kada je uzrok jasno anatomski, u obzir dolaze i kirurška rješenja, no uvijek nakon detaljne procjene i kada postoji stvarna korist za pacijenta.
„Kirurški zahvat preporučujemo kada postoji jasan anatomski uzrok, poput devijacije nosne pregrade, uvećanih tonzila ili spuštenog mekog nepca, ali i kada pacijent ne podnosi CPAP terapiju. Cilj je uvijek jednostavan – proširiti i stabilizirati dišni put kako bi disanje tijekom sna ponovno bilo nesmetano. Danas su zahvati sve češće minimalno invazivni i precizno planirani, a pacijenti najčešće odmah primijete kvalitetniji san, manje hrkanja i općenito više energije tijekom dana. Mi odluku o operaciji donosimo tek nakon detaljne obrade to jest onda kada smo sigurni da će donijeti stvarnu i dugoročnu korist pacijentu.“
Apneja je češća nego što se percipira
Iako se često percipira kao rijedak problem, apneja u snu zapravo je daleko češća, samo što velik broj ljudi nikada ne dobije dijagnozu. Upravo ta “tiha prisutnost” čini je posebno podmuklom.
„Apneja u snu je puno raširenija nego što se čini. Blage oblike ima i do petine odraslih, dok se ozbiljniji oblici javljaju kod oko 5 do 10 % ljudi, često potpuno neprepoznato. Na testiranje posebno upućujemo one koji glasno i kronično hrču, imaju pauze u disanju tijekom sna, bude se umorni ili se bore s dnevnom pospanošću i jutarnjim glavoboljama. Osobama s povišenim tlakom bez jasnog razloga, viškom kilograma ili obiteljskom sklonošću, savjetujemo da dodatno obrate pozornost jer rano prepoznavanje uvelike može promijeniti kvalitetu njihova života.“, objasnio nam je doc. dr. sc. Filipović.
Apneja kod žena i apneja kod muškaraca
Iako se apneja često povezuje s muškarcima, stvarnost je ipak nešto kompleksnija, osobito kada je riječ o ženama, kod kojih simptomi mogu biti znatno suptilniji i zato lakše promaknuti. Kako pojašnjava doc. dr. sc. Boris Filipović iz LF Medical, „postoje razlike, i upravo zbog njih apneja kod žena često prolazi ‘ispod radara’. Iako je češća kod muškaraca, kod žena se rizik značajno povećava nakon menopauze, a simptomi su suptilniji pa umjesto glasnog hrkanja češće vidimo nesanicu, kronični umor, glavobolje ili anksioznost.“
Upravo zbog takve kliničke slike, apneja se kod žena često zamijeni za stres, iscrpljenost ili hormonske promjene. „Zato je iznimno bitno da se takve tegobe ne pripisuju automatski stresu ili iscrpljenosti jer u pozadini itekako može biti poremećaj disanja tijekom sna.“
Jedno od najčešćih pitanja koje se prirodno nameće jest može li se apneja u potpunosti izliječiti ili je riječ o stanju s kojim se dugoročno živi. Doc. dr. sc. Boris Filipović na to nam je pitanje odgovorio potvrdno i s optimizmom. „U Poliklinici Lohuis Filipović vjerujemo da pravilno odabrana terapija može značajno utjecati na kvalitetu života naših pacijenata s apnejom. Ovisno o uzroku i težini poremećaja, postoje slučajevi gdje terapija može potpuno ukloniti apneju, posebno kod pacijenata s jasnim anatomskim opstrukcijama ili viškom kilograma. Međutim, za mnoge je to nažalost kronično stanje koje zahtijeva dugoročnu kontrolu.“ Upravo zato ključ leži u personaliziranom pristupu i kontinuiranom praćenju.
„Zato se uvijek usredotočujemo na individualni pristup. Redovito pratimo stanje svakog pacijenta i prilagođavamo terapiju kako bismo osigurali dugoročno očuvanje zdravlja i kvalitetu njihova sna.“
View this post on Instagram
Apneja može zvučati zastrašujuće
Vjerojatno vam sama pomisao na apneju zvuči strašno, pogotovo ako sumnjate da postoji šansa da imate taj problem. Ali, važno je naglasiti da se radi o stanju koje je danas moguće uspješno kontrolirati, a u nekim slučajevima i u potpunosti riješiti. Kao što je često slučaj s brojnim zdravstvenim problemima, ključ leži u pravovremenom prepoznavanju simptoma i odluci da se potraži stručna pomoć i već to predstavlja značajan korak k poboljšanju kvalitete života.
Ako se prepoznajete u navedenim simptomima ili jednostavno želite provjeriti kvalitetu svog sna, prvi korak može biti razgovor sa stručnjacima. U LF Medical bave se dijagnostikom i liječenjem poremećaja spavanja te pristupaju svakom pacijentu individualno, sa ciljem pronalaska rješenja koje će dugoročno donijeti kvalitetniji san i bolju svakodnevicu.
