Obožavamo inspirativne žene koje su bile ispred svog doba te pomicale granice onoga što se smatralo prikladnim “ženskim” ponašanjem. Jedna od njih na domaćem je planu svakako bila i slavna spisateljica, urednica i književnica Marija Jurić Zagorka. S obzirom da je rođena u ožujku (2. ožujka), odlučili smo se prisjetiti njezinog života, djela i nasljedstva koje nam je ostavila.
Kao što većina zna, Marija Jurić Zagorka bila je prva žena profesionalna novinarka u Hrvatskoj, a do dan danas ostaje i najčitanijom književnicom ovih prostora. Jedno je vrijeme uređivala list “Obzor”, a pokrenula je i uređivala i “Ženski list”, prvi hrvatski časopis za žene. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Pisala je i romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti, a upravo su ta književna djela do danas ostala jedna od najomiljenijih domaćoj čitalačkoj publici.
Od malena buntovna
Inače, Marija Jurić Zagorka rođena je u Vrbovcu u bogatoj i utjecajnoj obitelji, a djetinjstvo je provela u Zagorju. Njezin je otac rano uvidio silni talent svoje kćeri te ju je želio poslati na studij u Švicarsku, ali njezina se tradicionalna majka tome usprotivila – po njezinom je sudu Marija trebala biti vrsna kućanica i vjerna žena nekom ugledniku, a ne samostalno zarađivati za život. Zbog tog je sukoba ideja u obitelji došlo do velikih lomova, pa je Marija napustila obiteljski dom i školovanje sa samo 15 godina te se nikada nije vratila ni pomirila s roditeljima.
Jedno je vrijeme silno željela postati glumica, a potom pak poštarica. No, ništa od toga nije se ostvarilo. Uvidjela je koliko je teško preživjeti kao žena krajem 19. stoljeća, bez muža i obitelji, te se u konačnici pristala udati za čovjeka kojeg nije ni poznavala. Njezin je suprug tako postao Andrija Matraj, stariji 17 godina i željezničarski činovnik.
Andrija Matraj za ideale svoje mlade žene nije imao razumijevanja. Bio je zadrti nacionalist i zagovarao je mađarizaciju Hrvatske. Muž ubrzo odlučuje Zagorkin književni talent unovčiti te joj nudi visoka i unosna namještenja odluči li se pisati u mađarskom duhu. Zbog ljubavi prema domovini Marija odbija tu ponudu, što uz već prisutne stare konflikte dovodi brak do završetka nakon samo tri godine, dramatičnim bijegom iz muževe kuće. Kasnije se ova velika književnica još jednom udala za kolegu – novinara Slavka Vodvařku i taj je brak trajao desetak godina.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pionirka ženskog novinarstva
Nakon što se oslobodila prvog braka, Marija Jurić Zagorka konačno je mogla slobodno pisati i stvarati, pa tako u listopadu 1896. izlazi njezin prvi članak. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz (Jedan časak). Nakon toga članka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju “Obzora” kao referentica za mađarsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je žena. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje.
Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri. Do tog mjesta nije došla lako. Ravnateljsko vijeće se protivilo, jer su govorili da će ugled “Obzora” pasti ako publika sazna da “tamo radi neka žena”. Strossmayer se tad pokazao pravim pionirom borbe za ženska prava. Marija Jurić primljena je na njegov nalog kao politička suradnica i referentica mađarsko-hrvatske politike.
Zagorka se cijeloga života žestoko borila dokazati kako ona jest netko i nešto. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Sabora, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika “Obzora” 1896. godine sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, “Ženski list” od 1925. do 1938. godine. Unatoč tome, stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.
Unatoč kritikama – omiljena književnica
Ipak, njezin se duh nije dao pokolebati pa je počela pisati i romane u nastavcima kakvi su u to vrijeme bili vrlo popularni. Pravu čitateljsku afirmaciju stječe ciklusom romana “Grička vještica”, koji do danas ostaju iznimno popularni među hrvatskom publikom. U razdoblju od 1912. do 1953. godine napisala je i objavila više od 25 romana.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Neuklopljiva u književno-stilističku matricu vremena u kojima su se pojavljivala, Zagorkina djela nisu pratile ozbiljne književne kritike. U isto vrijeme čitatelji su s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana koji su izlazili u “Malim Novinama”, “Jutarnjem listu”, “Obzoru”, “Ženskom listu”, “Hrvatskom dnevniku” i “Hrvatici”.
Jurić Zagorka dala je neizmjeran značaj razvoju hrvatske dramske književnosti. Pisala je komedije, romane, jednočinke i satire, a ukupno je napisala, smatra se, 35 romana, od kojih neki nikada nisu dovršeni.
Unatoč tome što su je stalno ponižavali i otežavali joj život samo zbog činjenice što je žena u društvu koje nije trpilo snažne i poduzetne žene, Marija Jurić Zagorka kod publike je bila apsolutno omiljena. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu i radu.
Danas tako Marija Jurić Zagorka ima posebno mjesto u našim srcima, ali i u povijesti hrvatske književnosti i ženskog pokreta. Bila je revolucionarka spremna boriti se za svoje mjesto u društvu koje nije toleriralo ženski talent. Iako su pred njom bile mnoge prepreke, nije se nikada pokolebala te je do kraja svog života 1957. stvarala, radila i bila jednako inspirativna kao i na početku svoje karijere.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
