Vene i njihova vidljivost rezultat su kombinacije genetike i načina života. Iako nasljedni faktor najviše određuje sklonost slabijim venskim zaliscima i proširenim venama, svakodnevne navike često presuđuju o tome kada će se problem pojaviti i koliko će biti izražen. Dugotrajno stajanje ili sjedenje, sjedilački način života, hormonske promjene, prekomjerna tjelesna težina te izloženost toplini dodatno opterećuju vene i mogu ubrzati njihovo propadanje. Drugim riječima, genetika postavlja temelje, ali upravo stil života najviše utječe na to kako će se vene razvijati kroz godine.
Bez obzira na to koji je uzrok vena, problem je što mogu biti izrazito neugodne i bolne. Često uzrokuju osjećaj težine u nogama, tupu ili pulsirajuću bol, peckanje, žarenje i noćne grčeve, a učestalo je i neugodno oticanje. Osim toga, vidljive vene predstavljaju i estetski problem što utječe na samopouzdanje i dodatno kvari svakodnevnu udobnost i kvalitetu života.
Ono što najviše zanima ljude koji imaju spomenute probleme odnosi se na najbolji način za uklanjanje vena i kako spriječiti ponovno pojavljivanje. U potrazi za odgovorima obratili smo se dr. Ani Lamzi iz LF Medical Group, specijalistici opće kirurgije i subspecijalistici vaskularne kirurgije koja svakodnevno obavlja složene rekonstruktivne zahvate na venama i arterijama.

Može li se pravovremenom reakcijom spriječiti razvoj ozbiljnijih problema u budućnosti?
Mnoge žene prve promjene na venama primijete iz estetskih razloga; tanke kapilare ili tzv. „paukove vene“ koje se pojavljuju na nogama. Iako u početku ne predstavljaju zdravstveni problem, situacija se mijenja ako se uz njih počnu javljati simptomi poput težine u nogama, oticanja, žarenja, noćni grčevi ili ako se površinske vene postupno šire. „U tim slučajevima više ne govorimo samo o estetici, već o funkcionalnom poremećaju venskog sustava“, pojasnila nam je dr. Ana Lamza, naglašavajući da je prvi korak uvijek pregled specijalista koji može procijeniti stanje i predložiti optimalan oblik liječenja.
Iako se estetika i zdravlje vena često isprepliću, rješavanje manjih proširenja ne znači uvijek i prevenciju ozbiljnijih problema, ali može značajno pomoći. Ako pregled pokaže da dublje vene normalno funkcioniraju, tretiranje kapilara i manjih površinskih vena može spriječiti njihovo daljnje širenje i pojavu komplikacija poput bolova ili upala. No, kada je uzrok problema u većim venama smještenim dublje ispod kože, potrebno je liječiti i njih kako bi se spriječio razvoj varikoziteta i kronične venske hipertenzije.
„Drugim riječima, male vene nisu uvijek bezazlene; ponekad su prvi znak da treba reagirati“, istaknula je dr. Lamza.
Kirurško ili minimalno invazivno liječenje vena dolazi u obzir onda kad problem više nije samo površan, nego se pregledom utvrdi da postoji refluks – vraćanje krvi u glavnim površinskim venama te jasno izražene proširene vene koje u njih utječu. Tada je nužno napraviti detaljan specijalistički pregled, najčešće uz ultrazvuk vena, kako bi se odredila optimalna metoda liječenja. „Kod većine pacijenata danas problem možemo uspješno riješiti minimalno invazivnim tehnikama, poput laserske ablacije. Kada je zahvat pravilno indiciran i stručno izveden, rezultati su u pravilu izvrsni i dugotrajni, uz značajno smanjenje simptoma i poboljšanje funkcije venskog sustava“, pojasnila nam je dr. Ana Lamza.
View this post on Instagram
Hoće li se vene vratiti nakon zahvata?
Naravno, jedno od najčešćih pitanja jest hoće li se vene vratiti nakon zahvata? U manjem broju slučajeva doista može doći do pojave novih varikoziteta, a na to najviše utječu genetika, stil života (osobito dugotrajno sjedenje ili stajanje), prekomjerna tjelesna težina, trudnoća i hormonske promjene. Ipak, ni tada situacija nije izgubljena. „Ako se i pojave nove promjene, ponovni zahvat najčešće je jednostavniji i manje invazivan, a rezultati su bolji nego u situacijama kada se vene uopće ne tretiraju“, istaknula je doktorica, naglašavajući koliko je važno problemu pristupiti na vrijeme i u suradnji sa stručnjakom.
Koja je metoda najbolja za uklanjanje vena?
Kada je riječ o uklanjanju vena, najčešće se spominju dvije metode; sklerozacija i laser, no one se koriste u različite svrhe i daju najbolje rezultate u različitim situacijama. Sklerozacija se provodi tako da se u venu ubrizga sredstvo koje je “zalijepi” i postupno isključi iz optjecaja, zbog čega je idealna za manje i srednje velike površinske vene, mrežaste vene i kapilare. Postupak je brz, minimalno neugodan i bez potrebe za oporavkom. Laser, s druge strane, dolazi u dvije inačice: endovenski laser koristi se za liječenje većih, uzročnih vena kod kojih postoji refluks, dok se transkutani (površinski) laser primjenjuje na vrlo sitnim kapilarama koje sklerozacijom nije moguće kvalitetno tretirati.
„U konačnici, izbor metode ne ovisi o željama pacijenta, već isključivo o ultrazvučnom nalazu koji pokazuje gdje je uzrok problema i koja terapija može dati najbolje i najtrajnije rezultate“, pojasnila nam je dr. Ana Lamza.
U mnogim slučajevima upravo se kombinacija metoda pokazuje najdjelotvornijom. Ovisno o kliničkom i ultrazvučnom nalazu, liječnik može odlučiti istovremeno ili fazno tretirati i uzročne vene i površinske promjene, čime se precizno rješava i funkcionalni i estetski aspekt problema. „Kombiniranjem zahvata često se postižu najbolji, dugoročno najstabilniji rezultati“, istaknula je doktorica, naglašavajući da je individualizirani pristup ključan za uspjeh terapije.

Kada je riječ o anesteziji, većina pacijenata ugodno se iznenadi koliko su suvremeni zahvati zapravo jednostavni i podnošljivi. Opća anestezija danas je potrebna samo u iznimno uznapredovalim slučajevima kada se primjenjuje klasična operacija vena, što je rijetkost. „Kod endovenske laserske ablacije koristi se lokalna, tzv. tumescentna anestezija koja omogućuje potpuno siguran i udoban zahvat“, objasnila nam je dr. Lamza. S druge strane, za sklerozaciju kapilara i manjih površinskih vena anestezija u pravilu nije potrebna, što ovaj postupak čini brzim, jednostavnim i lako podnošljivim za većinu pacijenata.




