Znate onaj scenarij – nedjelja je počela sasvim dobro. Spavali ste malo dulje, popili kavu bez žurbe, možda otišli u šetnju, ručali s prijateljima ili jednostavno proveli dan kod kuće. A onda, negdje predvečer, dogodi se nešto čudno.
Počinjete razmišljati o sutrašnjem danu. Provjeravate kalendar. Sjetite se maila na koji morate odgovoriti. Razmišljate o sastanku u 9.00. I odjednom je vikend službeno gotov. Ako vam je ovaj scenarij poznat, niste jedini. Na engleskom za taj se osjećaj koristi simpatičan izraz ‘Sunday Scaries’ – ona mješavina nemira, tjeskobe i nelagode koja se pojavljuje upravo kada se približava ponedjeljak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zašto se to događa baš nedjeljom?
Problem često nije u samom ponedjeljku, nego u prijelazu iz jednog ritma u drugi. Tijekom vikenda obično imamo više kontrole nad svojim vremenom. Budimo se kada želimo, sami biramo što ćemo raditi i nemamo osjećaj da nas svakih nekoliko sati čeka novi zadatak. Nedjeljom navečer ta se sloboda počinje sužavati. Mozak vrlo dobro zna što dolazi sljedeće: alarm, promet, posao, sastanci, rokovi, obaveze. I zato se može dogoditi da počnemo osjećati stres prije nego što se išta stresno zapravo dogodilo.
Sunday Scaries ne znače nužno da ste nezadovoljni poslom. Možete voljeti svoj posao, imati dobre odnose s kolegama i biti zadovoljni karijerom, a svejedno osjećati nelagodu nedjeljom navečer. Ponekad je riječ jednostavno o tome da se vraćamo u strukturu koja od nas traži koncentraciju, odgovornost i stalnu dostupnost. Ako je radni tjedan posebno intenzivan, nedjelja postaje trenutak kada mozak unaprijed počinje ‘pripremati teren’.
Naravno, ako se nedjeljna tjeskoba pojavljuje gotovo svaki tjedan i postaje sve intenzivnija, vrijedi zastati i zapitati se govori li nam nešto važno o tome kako se osjećamo na poslu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Najgore što možemo napraviti? Potrošiti nedjelju na ponedjeljak
Jedan od razloga zbog kojih su Sunday Scaries toliko frustrirajući jest taj što nam mogu ukrasti dio vikenda koji još nije ni završio.
Umjesto da uživamo u nedjeljnom popodnevu, već mentalno sjedimo za radnim stolom. Problem je što se time zapravo stresiramo dvaput – jednom u nedjelju zbog stvari koje tek trebaju doći i ponovno u ponedjeljak kada se one zaista dogode.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ako vam se navečer po glavi počnu vrtjeti svi mogući zadaci, uzmite nekoliko minuta i zapišite ih. Ne morate napraviti savršenu to-do listu. Samo izbacite iz glave sve ono što vas čeka. Zatim odaberite tri najvažnije stvari za ponedjeljak. Na taj način mozak dobiva vrlo konkretnu informaciju: ‘Ne moram ovo pamtiti. Zapisano je i riješit ću sutra.’
Ne pokušavajte maksimalno iskoristiti nedjelju
Još jedna zamka modernog života jest ideja da svaki slobodan dan mora biti produktivan. Nedjeljom pokušavamo oprati sve, pospremiti stan, otići u kupovinu, trenirati, vidjeti prijatelje, pripremiti hranu za tjedan i još imati vremena za sebe. A kada navečer shvatimo da je vikend prošao, osjećamo se kao da nam je nešto pobjeglo. Zato je sasvim legitimno ostaviti dio nedjelje potpuno prazan. Ne mora svaki sat imati svrhu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ako vam je teško prijeći iz vikenda u radni tjedan, pokušajte napraviti mali ritual koji će označiti kraj jednog i početak drugog. To može biti šetnja, tuširanje, priprema odjeće za sutra, kuhanje lagane večere, čitanje nekoliko stranica knjige ili omiljena serija. Ideja nije dodatno ispuniti raspored, nego poslati mozgu signal da je vrijeme za usporavanje. I možda zvuči banalno, ali pripremiti torbu i odjeću za ponedjeljak navečer može biti iznenađujuće korisno. Što manje malih odluka ostavite za jutro, to ćete manje osjećati kaos čim otvorite oči.
Ne moramo voljeti ponedjeljak. Ne moramo biti motivirani u nedjelju navečer. I definitivno ne moramo već tada mentalno odraditi cijeli radni tjedan. Ponedjeljak će doći ionako. A do tada imamo još nekoliko sati nedjelje koje možemo provesti upravo onako kako želimo.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
