Fokus predstavljanja bio je usmjeren na edukativne programe, jačanje odnosa sa zajednicom te razvoj međuinstitucionalnih suradnji.
Na konferenciji su govorile predstavnice Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci: Branka Benčić, ravnateljica MMSU-a; Sanja Bojanić, Sveučilište u Rijeci / izvršna direktorica Centra za napredne studije; Ivana Golob Mihić, kustosica u Odjelu za edukaciju MMSU-a; te Kristina Barišić, kustosica MMSU-a.
Osvrćući se na programsku orijentaciju Muzeja, ravnateljica MMSU-a Branka Benčić je istaknula: „Izložbeni i popratni edukativni i diskurzivni programi Muzeja kontinuirano donose u javni prostor relevantne društvene i umjetničke pojave i aktualne pozicije, oblikovane na sjecištu globalnih tokova i lokalnih iskustava. U tom i takvom mjestu susreta vidimo ključnu vrijednost i odgovornost suvremene muzejske institucije, koja umjetnost ne promatra kao izolirani estetski fenomen, već aktivni sudionik društvenih procesa.“
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u 2025. godini ostvario je iznimno snažnu i posjećenu programsku godinu, potvrdivši svoju poziciju jedne od ključnih suvremenih kulturnih institucija u Hrvatskoj. Tijekom godine realizirano je ukupno 15 izložbi različitih tipologija i formata, raspoređenih u svim izložbenim prostorima Muzeja, dok su tri izložbe gostovale u drugim institucijama. Programsku godinu obilježili su rast publike, intenzivni edukativni i participativni programi te Nagrada Ivo Kalina za najbolju izložbu.
Poseban naglasak MMSU kontinuirano stavlja na edukaciju i rad sa zajednicom – kroz radionice, tematske šetnje, diskurzivne i participativne programe namijenjene svim dobnim skupinama, od djece i mladih do studenata i umirovljenika. Izložbe i popratni programi povezivali su suvremene umjetničke prakse s aktualnim društvenim temama, dodatno jačajući ulogu Muzeja kao prostora susreta, razmjene i učenja. „Kao društveno angažiran muzej, MMSU afirmira umjetnost kao živ, odgovoran i transformativan proces — onaj koji nas ne poziva samo na gledanje, već na sudjelovanje i promišljanje budućnosti“ naglasila je Benčić.
U sklopu predstavljanja najavljen je i program „Postoji li neutralnost slike?“ panel diskusija i promocija međunarodne publikacije Against the Neutral Image, u organizaciji MMSU-a i Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci. Program će se održati 12. veljače 2026. u MMSU-u, s početkom u 17 sati. Polazeći od izložbe Koreografije nasilja umjetnice Jelene Jureša, koja je trenutačno postavljena u MMSU-u, publikacija i diskusija otvaraju prostor susreta umjetničkih, kustoskih i teorijskih praksi. Knjiga inzistira na tezi da je neutralnost slike često tehnologija moći – između slike i institucije, estetike i etike, kao i uloge izložbenih i diskurzivnih okvira u oblikovanju našeg razumijevanja i reagiranja na nasilje.
„Izložba Jelene Jureša, koja se u Muzeju može razgledati do 22. veljače bavi se aktualnim pitanjima strukturnog nasilja, kolonijalizmom, nacionalizmom, imperijalizmom upisanima u politike reprezentacije, odnosno tehnologije moći – propitujući njihov utjecaj na oblikovanje identiteta, kolektivnog pamćenja i društvenih narativa. Umjetnost pritom razumijemo kao kritički alat koji razotkriva odnose moći i otvara prostor za alternativne, često marginalizirane perspektive.“ istaknula je Benčić. U panel-razgovoru sudjeluju autorice i autori tekstova u publikaciji – Francesca Raimondi, Marija Hlavajova, Shahram Khosravi, Sanja Bojanić i Branka Benčić, umjetnica Jelena Jureša te dizajnerica publikacije Ana Labudović, uz moderiranje Ervina Pavlekovića.
Predstavljen je i novi pilot-program međumuzejske i međuinstitucionalne suradnje „Gdje je Rikard? Benčić! – kvart kao pitanje, umjetnost kao odgovor!“, koji povezuje MMSU, Muzej grada Rijeke i Gradsku knjižnicu Rijeka. Program je smješten u Art-kvart Benčić te djeluje izvan klasičnih izložbenih okvira, pozicionirajući kulturne institucije kao aktivne aktere u javnom prostoru i procesima urbane regeneracije. Kroz tematske šetnje kvartom, radionice, zajedničke akcije, zvučne formate i nove participativne inicijative, publika se potiče na aktivno sudjelovanje i su-kreiranje programa, čime se jačaju kulturna pismenost, osjećaj pripadnosti prostoru i društvena kohezija.
Sudionicima su predstavljeni i kontinuirani programi muzejskih grupa: Jutarnja protezanja, Kustoski kružok i Klub 24, koji okupljaju građanke različitih generacija te razvijaju muzej kao prostor podrške, razmjene, učenja i osobnog osnaživanja.
Za kraj predstavljanja najavljena je i izložba „Nebo se okreće – ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu“, koja se u MMSU-u otvara 19. ožujka, a ostaje otvorena do 31. svibnja 2026. godine. Izložba istražuje odjeke nadrealizma, nesvjesno i njegove vizualne manifestacije kroz susret psihoanalize, povijesti umjetnosti i feminističkih teorija, polazeći od zbirki MMSU-a i dijaloga sa suvremenim umjetnicima. Kroz tri tematska segmenta – Bezdan nesvjesnog, Nismo gospodari u vlastitoj kući i Želja je želja drugog – izložba promišlja nagonske strukture, procese oblikovanja identiteta i unutarnje konflikte kao temeljne elemente ljudskog iskustva. Na izložbi sudjeluju umjetnice i umjetnici različitih generacija i poetika, među kojima su: Lovro Artuković, Andrej Beštak & Anja Leko, Ante Brkan, Tomislav Ćurković, Dušan Džamonja, Vera Fischer, Alen Floričić, Jasna Friščić, Tomo Gerić, Slavko Grčko, Željko Hegedušić, Nina Ivančić, Olja Ivanjicki, Nenad Jakešević, Nives Kavurić-Kurtović, Ivan Kinkela, Daniel Kovač, Radovan Kunić, Emanuela Lekić, Siniša Lenac, Vlado Martek, Kata Mijatović, Paula Muhr, Milan Pavić, Dragana Sapanjoš, Josip Seissel, Melita Sorola Staničić, Mladen Stilinović, Sanja Švrljuga Milić, Mirjana Vodopija i Silvio Vujičić.
U okviru međunarodnih aktivnosti i suradnji, 24. veljače u Kunsthalle Dusseldorf, Muzej će u obliku artist talka na kojem sudjeluju ravnateljica Branka Benčić, kustosica Sabina Salamon, galerist Rolf Hengesbach, i umjetnik Nikola Ukić predstaviti novu publikaciju, opsežnu i bogatu monografiju riječkog umjetnika s dusseldorfskom adresom Nikole Ukića, naslovljenu About the Sense of Possibilities (izd. Snoeck).
U bijenalnom ritmu, MMSU na jesen nastavlja programsku liniju posvećenu povijesti izložbi i povijesti Muzeja, kako bi sagledali uvjete i kontekste produkcije umjetnosti u Rijeci, koji prelaze granice lokalne sredine i upisuju se u širi kulturni krajolik. „Nakon izložbe posvećene antologijskom Salonu 54, apstrakciji i povijesti umjetnosti pedesetih godina, priprema se studijska izložba posvećena poznatim Bijenalima mladih umjetnika, održavanih od šezdesetih godina do posljednjeg 1991. Baveći se odnosom Muzeja i grada, te uvijek važnog pitanja produkcije mladih umjetnika, izložba će usmjeriti pogled na Muzej i grad Rijeku kao mjesta susreta, mladosti i produkcije entuzijazma“ zaključila je Benčić.
